Dostupni linkovi

Bh. klackalica: Sumnje u namjere Turske koče investicije


Zastava Turske
Zastava Turske
Poruke sa kojima je premijer Turske Redžep Tajip Erdoan došao u Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući zajedničku vezu s ovim prostorima, namjeru unapređenja ekonomske saradnje, te izrazio stav o političkom stanju u zemlji i evroatlantskim integracijama, shvaćene su dvojako.

S jedne strane dočekan je sa najvišim počastima, dok je s druge ono što je kazao asocijacija na neo-osmanske težnje i porast turskog imperijalizma. Ali u jednom su svi složni, a to je da bi BiH mogla ekonomski prosperirati na vezi sa Turskom, ali ne može, ne zna i ne želi.

Dok su ispred sarajevske Katedrale crvenim tepihom dočekali turskog premijera Redžepa Tajipa Erdoana, nekoliko stotina metara dalje natpis „Vrhbosna je starija od 1462. godine“. Autori plakata, a kasnije i otvorenog pisma protiv Erdoanove posjete - neformalni narodni pokret Praskozorje.

Naime, Erdoanove poruke kako mu je BiH ostavljena u amanet, nazivanje bh. građana braćom, te nastojanja da utiče na politički ambijent u BiH - sve to Praskozorje smatra doktrinom neoosmanizma. Ovakav doček sa različitim porukama najbolje oslikava i odnose kakvi u BiH vladaju u povodu turskog uticaja na BiH. Za jedne ona je majka, za druge neprijatelj.

To je pogrešno, navodi bivši ambasador BiH u Turskoj Hajrudin Somun. Turska nam može biti velika potpora, ali naše podjele to sprječavaju.

„Podrška Turske za ulazak u NATO pakt je izuzetno važna. Drugo, bh. ekonomija zbog političkih podjela, zna se, tapka u mjestu, pa strani investitori iz cijelog svijeta zaziru da ulažu u BiH. Tako je i sa Turskom, pa se može dogoditi da će Srbija, Makedonija, a možda i Crna Gora prije BiH ostvariti neke krupnije poslove i investicije s Turskom“, kaže Somun.

Želja Turske je da BiH prevaziđe sve političke krize, te da u budućnosti predstavlja stabilnu i sigurnu luku za strani kapital i strana investiranja. Upravo na tom polju Turska je i najspremnija za saradnju, naveo je premijer Erdoan.

„Naši poduzetnici su do sada učinili puno koraka i investirali u BiH. Stoga ovu priliku koristim da pozovem svog cijenjenog kolegu Bevandu da u pratnji velikog broja bh. biznismena posjeti nas u Truskoj. Recimo da u Istanbulu organiziramo, evo to je moj poziv, jedan veliki poslovni susret. Na ovom poslovnom samitu bi došlo do susreta naših biznismena koji bi iznalazili načine suradnje i investiranja“, kazao je on.

Članica parlamentarne grupe prijateljstva za srednju i istočnu Evropu, gdje je i Turska, Dušanka Majkić svjesna je da u BiH postoje ograničenja za bilo koja strana ulaganja, no, tvrdi, Erdoan govori o samo jednoj strani i u ekonomiji i u politici.

„Nemam argumenata koji govore u prilog da Turska pokazuje bilo kakav interes kad je u pitanju privreda RS. A politički ona ne pokazuje čak ni spremnost da razumije druge dvije strane, nego je isključivo na strani bošnjačkog naroda“, ocjenjuje Majkić.

Pragmatična politika

Ovakvom su stavu, istina, doprinijeli i raniji istupi turskih zvaničnika o BiH i njenom uređenju, ali i domaći političari, poput Bakira Izetbegovića čije izjave da Erdoana smatra vođom stvaraju kontroverze i unose sumnju u stvarne namjere Turske:

„Ako neko može Franju Tuđmana, čija nam je vojska srušila Most u Mostaru, smatrati svojim liderom pa po njemu nazivati ulice i mostove, zašto ja ne bih mogao reći to za Tajipa Erdoana, vođu moderne Turske koja je obnovila taj most, i koja obnavlja i međuljudske mostove i odnose na Balkanu? Oni su posredovali da mi napravimo bolje odnose sa Beogradom.“
Redžep Tajip Erdoan u posjeti Sarajevu, 15. septembar 2012.
Redžep Tajip Erdoan u posjeti Sarajevu, 15. septembar 2012.

No, Hajrudin Somun vjeruje kako nema skrivenih namjera Turske, niti ona želi saradnju samo sa muslimanima.

„Bez obzira na to što ima ponekad malo pretjerivanja, turska politika je veoma pragmatična, a pogotovo ono što govori premijer Erdoan kad god dođe u BiH. Sve što radi ustvari nova turska vlast pod AKP partijom u službi je ekonomskog jačanja jedne regionalne, a uskoro i svjetske sile. Premijer Erdoan doduše zna unijeti previše srca u nekim situacijama. Međutim, ja samo podsjećam da nisam nikad tako detaljnu analizu razloga zašto turski biznis ne može da ostvari velike uspjehe u BiH čuo od nekoga kao od Erdoana“, rekao je Somun.

Činjenica je da Turska već godinama pokušava investirati u BiH. Kroz Natron Maglaj ili Sodu Lukavac pokušava se podići privreda, no bh. vlasti, uglavnom zbog političkih prepucavanja, ne brinu o tome. Bivši direktor Elektroprivrede BiH i nekadašnji federalni premijer Edhem Bičakčić Turcima je prije mjesec dana prezentirao potencijale BiH i mogućnosti ulaganja prvenstveno u energetski sektor. Investirali bi i u turizam, te poljoprivredu, navodi Bičakčić, ali:

„Administrativne kočnice postoje kod nas u BiH, a ni državno zakonodavstvo nije još uvijek prilagođeno evropskim standardima. Negdje čak postoje zakoni, ali ne postoje provedbeni akti. To je nespremnost domaćih organa, na nivoima od općine preko kantona i Federacije, da rješavaju te stvari i zahtjeve koji su sasvim uobičajeni i normalni.“

I kad uspiju, investicije su kratkog daha, poput partnerstva bh. nacionalne aviokompanije i Turkish airlinesa koji je imao 49 posto udjela. Neke, pak, u startu nemaju šansu. Tako je turska investicija u 100 farmi koza, vrijedna 500 miliona KM, osuđena na propast jer bh. vlasti nisu ispunile neophodne uslove da se proizvodi životinjskog porijekla mogu plasirati na evropsko tržište.

Kombinacija različitog političkog poimanja turske uloge u BiH tako se odražava i na investicije, ali i izvoz. Pokrivenost uvoza izvozom sa Turskom u prvih šest mjeseci ove godine bila je 53 %, dok je prošle godine iznosila tek 39 %. Dok u BiH vagaju jesu li namjere Turske imperijalističke i oživljavanje starih težnji, u Hrvatskoj Turci kupuju luke, grade apartmanska naselja, u Crnoj Gori su kupili nikšićku Željezaru, a Srbiji su nedavno donirali 10 miliona eura za vojni aerodrom.
XS
SM
MD
LG