Dostupni linkovi

logo-print

Bh. inovatori: Za sedam inovacija osam nagrada


Inovacije, ilustrativna fotografija

Inovacije, ilustrativna fotografija

Na konferenciji pod nazivom Politika inovacija u BiH, održanoj u Sarajevu, razgovaralo se o odnosu bh. države prema inovacijama i statusu inovatora u poređenju sa zemljama EU.

Dok zemlje Evropske unije, ekonomski razvoj zasnivaju na inovacijama, Bosna i Hercegovina ima malo istraživača, a izdvaja simbolična sredstva za to. Zbog toga kaska i za zemljama regiona.

"Stanje u Bosni i Hercegovini u odnosu na ove ostale zemlje nije zavidno. Imamo premali broj istraživača, finansiranje procesa inovativnosti nije dovoljno, međutim, ima i poneka dobra tačka. Na primjer, imamo mali broj istraživača, ali ti istraživači, u odnosu na istraživače u regionu, dobro rade, objavljuju značajne radove koji se valoriziraju u međunarodnim publikacijama. Prema tome, ima i pozitivnih aspekata, ali, nažalost, većina aspekata, zasad, za Bosnu i Hercegovinu jeste negativna", kaže Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Pomoćnica ministra za nauku i kulturu u Ministarstvu civilnih poslova BiH Biljana Čamur - Veselinović kaže da sredstva koja Bosna i Hercegovina izdvaja za oblast inovacija i istraživanja nisu dovoljna. Ministarstvo civilnih poslova svake godine objavljuje javni poziv i osigura sredstva kojim se podržavaju inovatori, savezi i udruženja inovatora.

Biljana Čamur - Veselinović

Biljana Čamur - Veselinović

"Ta sredstva su u budžetu za 2015. godinu 117.000 maraka. To su vrlo simbolična sredstva, međutim, moramo imati u vidu da i drugi nivoi vlasti, entitetska ministarstva, izdvajaju sredstva za ovu oblast i na isti način daju podršku. Također, ne samo ministarstva nauke - ministarstva privrede kroz svoje programe podržavaju ovu oblast", navodi Čamur - Veselinović.

Bosna i Hercegovina u naučnoistraživački rad ulaže manje od 0,1 posto bruto društvenog proizvoda, što je daleko ispod svjetskog standarda.

Biljana Čamur - Veselinović kaže da jedna od slabih karika statistika, jer je tek sada pokrenuto adekvatno prikupljanje podataka bez kojih je teško kreirati politike.

"U našoj zemlji imamo vrlo decentralizovan sistem kada je ova oblast u pitanju i na nama je da na najbolji način uvežemo resurse koje imamo, da povežemo ekonomiju, mala i srednja preduzeća, da povežemo akademsku zajednicu, naučne institute sa javnom upravom i da napravimo jedan inovacioni sistem, gdje će resursi koje imamo biti na najbolji način iskorišteni. Vrlo teško možemo da govorimo o određenim podacima u Bosni i Hercegovini zbog toga što statistika tek kreće da na način koji je već prihvaćen u drugim zemljama i u skladu s EUROSTAT-om prikuplja podatke u ovoj oblasti", ističe Čamur - Veselinović.

Inovatori iz Bosne i Hercegovine razočarani su ovakvim odnosom države prema njima.

"Taj odnos je neshvatljivo zanemaravajući. Zanemaruje se odnos prema vlastitom razvoju. Nema razvoja nikakve sredine, nikakve, bez inovacija, bez inoviranja", riječi su Huseina Hujića, generalnog sekretara Asocijacije inovatora BiH i direktora Svjetske federacije inovatorskih organizacija.

Asocijacija inovatora BiH broji više do 380 članova, koji su osmislili 340 inovacija, što su zapravo potencijalni razvojni projekti. Tu je 19 doktora nauka, nekoliko univerzitetskih profesora, asistenata, dekana i jedan rektor.

Među čelnim ljudima iz Svjetske federacije inovatorskih organizacija nalazi se pet bh. inovatora. U svijetu inovatori iz Bosne i Hercegovine osvajaju brojna priznanja i nagrade. Nedavno su u Parizu ostvarili značajan uspjeh.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"To je, može se kazati, naš najnoviji uspjeh, majski. 11. maja završena je izložba u Parizu - 114. godišnja izložba inovacija. Zamislite to! Od 1901. godine. I mi na toj izložbi smo ovog puta učestvovali petnaesti put - od stogodišnjeg jubileja redovito učestvujemo na toj izložbi. Ove godine smo ostvarili uspjeh koji možda i nije najbolji naš uspjeh na izložbi Concours Lépine, ali jeste u poređenju sa drugim zemljama i nagradama koje su drugi postigli ove godine. Naime, bilo je oko 600 inovacija, a nagrađena je svaka treća. Mi smo predstavili sedam inovacija i dobili smo osam nagrada, među njima i francuskog ministarstva šuma i poljoprivrede. Uspjeh je zaista velik da veći ne može biti, tako da kažem", navodi Hujić.

Prije rata u Bosni Hercegovini većina istraživačkih centara bila je upravo u sklopu velikih preduzeća, koji su bili dostigli nivo da na međunarodnom tržištu prodaju vlastite licence i tehnologije, rezultate istraživačkog rada njihovih centara. Danas - domaća je privreda uglavnom uništena, a činjenica je da je i na fakultetima malo istraživača.

"Svi se trebamo osloboditi te postavke da je država glavni poslodavac. Što se prije toga oslobodimo, prije ćemo biti na putu ka razvijenom svijetu", ističe Muharem Avdispahić, rektor Univerziteta u Sarajevu.

Sličnog je mišljenja i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić.

"Nije država nigdje ključna. Država je više za fundamentalna istraživanja. Na primjer, u Americi, koja najviše ulaže, država finansira fundamentalna istraživanja. Ovo o čemu vi govorite, to finansiraju investitori, privatni investitori, odnosno ljudi koji imaju sredstva i koji traže dobre ideje", dodaje Čičić.

S obziroma na nedostatak politike, inovatori i istraživači uglavnom su prepušteni sami sebi. Osim ideje i realizacije, da bi bili uspješni, trebaju se pobrinuti da privuku potencijalne investitore.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG