Dostupni linkovi

logo-print

Mostarski Aluminij neće preživjeti bez jeftinije struje


Mostarski kombinat Aluminij

Mostarski kombinat Aluminij

Županijsko tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv bivšeg šefa uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka za slučaj prodaje jeftine struje mostarskom kombinatu Aluminij. U optužnici se navodi da je spornim ugovorom Hrvatska elektroprivreda oštećena za oko 90 miliona eura. U Hrvatskoj je istraga o jeftinoj preprodaji struje Aluminiju okarakterizirana kao jedna od najvećih afera. Nezvanično se najavljuje da bi ona direktno mogla obuhvatiti i BiH, odnosno mostarski Aluminij.

Zbog sumnji u protuzakonitu prodaju jeftine struje Aluminiju preko Hrvatske elektroprivrede i šibenskog TLM-a USKOK je otvorio istragu još 2010. godine. Osim Ivana Mravka, direktora HEP-a, na optuženičkoj klupi uskoro bi se mogao naći i nekadašnji premijer R Hrvatske Ivo Sanader, po čijem je zahtjevu Mravak radio, ali i rukovodstvo Aluminijskog kombinata na čelu sa nekadašnjim direktorom Mijom Brajkovićem.
Zgrada HEP-a

Zgrada HEP-a


„Da li će ove dvije osobe koje ste spominjali biti ispitane u ovom preostalom dijelu istrage ili možda u toku rasprave, ostaje i to da vidimo. Kad ću primiti optužnicu, teško mi je govoriti“, kaže odvjetnik Ivana Mravka, Branko Šerić.

Struja koju je HEP na međunarodnim tenderima kupovala po najvišim cijenama, po najnižim je prodavana šibenskoj Tvornici lakih metala, koja je struju potom preusmjeravala mostarskom Aluminiju za jeftinu sirovinu.

Zbog davanja struje Aluminijskom kombinatu pod povoljnim uslovima godinama gubitke trpjele i dvije elektroprivrede u Federaciji BiH, kaže Enver Kreso, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH.

On navodi primjer šestogodišnjeg protokola sa kompanijom Debis International, koja je bila finansijski servis Daimlera o preuzimanju viška struje od Elektroprivrede BiH za potrebe Aluminijskog kombinata Mostar:

„Struju je kupovao Debis. To je posrednik Daimler Cryslera, kome treba aluminij za proizvodnju dijelova auta itd. I tu struju, po našim saznanjima, je propuštao Aluminiju. Međutim, to je bila jedna situacija koja je bila ekonomski nepovoljna za Elektroprivredu u Sarajevu. Mi smo onda uz tešku muku, nerazumijevanje i vlade, raskinuli taj ugovor i te viškove električne energije smo izložili opo Zakonu o javnim nabavkama tržištu i dobivali smo puno veću cijenu nego što smo davali Debisu“, kaže Kreso.

Na nepovoljnom ugovoru s HEP-om Elektroprivreda BiH je u pet godina izgubila najmanje 70 miliona eura. Ugovor je raskinut i počev od 2009. godine EP BiH posluje isključivo na tržišnim osnovama.

U međuvremenu su potpisani sporni ugovori sa HEP-om, dok je Elektroprivreda Herceg Bosne nastavila isporučivati povoljniju struju za mostarski Aluminij zbog čega i danas trpi ogromne posljedice. Kreso dodaje:

„Ona mora onda tražiti povećanje cijena električne energije. Ko će onda to platiti? Platiće građani. Neravnopravno je to da ljudi plaćaju pogodnosti nekome.“

Metiljević: Uprava se ne može ponašati dvostruko

Aluminijski kombinat Mostar izgradio je sarajevski Energoinvest 1975. godine u sklopu šireg, jugoslovenskog ekonomskog megaprojekta. Temelj za ovaj projekat bio je golemi „višak“ električne energije koji je od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka ostvarivala Elektroprivreda BiH. Jedan od osnivača ove firme Milan Jovičić sjeća se da je Kombinat kao preduzeće od državnog značaja i tada imao povlaštenu cijenu električne energije.

„Tad je imalo smisla govoriti o Aluminiju kao specijalnom potrošaču iz razloga što je tada Aluminij - mi smo ga, prvo, izgradili - bio državna firma i svi su radili. Tad se nije pitalo ko je Haso, ko je Ivo, ko je Marko. O tome se radi“, kaže Jovičić.
Ilustracija

Ilustracija


Rad mostarkog Aluminija obnovljen je u ratu pod političkim pokroviteljstvom tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i manjim sredstvima hrvatske Vlade koja je preko šibenskog TLM-a postala 12- postotni suvlasnik Aluminija. U međuvremenu, nekadašnjim radnicima, Bošnjacima i Srbima, onemogućen je povratak u firmu.

Iako se dolaskom stranaka platforme na čelo Federacije očekivalo konačno stavljanje tačke na slučaj Aluminij, to se nije desilo. Prema pisanju Slobodne Bosne, umjesto dijaloga rukovodstva Aluminijskog kombinata sa federalnim vlastima, koje danas imaju svoje članove u upravnim odborima obje federalne elektroprivrede, pronađen je tek novi posrednik za kupovinu električne energije.

„Oni su zapravo instalirali potpuno novu praksu, koja dosad nije viđena. Sav višak struje koje ima EP BiH u ovom trenutku kontrolira srbijanski tajkun Vojin Lazarević i njegova kompanija RUDNAP, koja je kupila višak struje od EP BiH, dakle iz ove EP iz Sarajeva, i prodala je taj višak EP HZHB“, kaže novinar Asim Metiljević.

Metiljević dodaje kako je krajnje vrijeme da se stvari konačno počnu rješavati, jer bez povoljnih cijena struje, mostarski kombinat neće preživjeti.

„BiH ne smije dopustiti situaciju da izgubi jednu tako značajnu kompaniju, ali ni Aluminijski kombinat, uprava, se ne može ponašati dvostruko - u jednom trenutku se ponašaj kao da su vlasnici privatne firme, a u drugom trenutku kao da su uprava, menadžeri državne firme“, ocjenjuje on.

Aluminijski kombinat godinama je najveći izvoznik iz BiH, s udjelom od 25 posto u cjelokupnom bosanskohercegovačkom izvozu. Prema sadašnjem kapacitetu proizvodnje, Aluminijski kombinat ostvaruje godišnji izvoz veći od 150 miliona eura.

Od pokretanja proizvodnje 1998. godine do danas Aluminijski kombinat Mostar u budžet Vlade FBiH na ime dividende nije uplatio ni jednu marku.

Visina godišnjeg profita ove kompanije uglavnom je bila „poslovna tajna“. Vlasnička struktura u Aluminijskom kombinatu, mada pravno nije verificirana, izgleda ovako: 44 posto dionica pripada Vladi FBiH, 44 posto dionica tretira se kao „nenominirani kapital“ (pojam nepoznat u Zakonu o privatizaciji), a preostalih 12 posto dionica kontrolira Tvornica lakih metala iz Šibenika.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG