Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska i put Srbije u EU: Bez uvjetovanja, ali sa „interpretacijama“


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Povodom zabrinutosti u Srbiji da je ponašanje dijela hrvatskih europarlamentaraca oko izvješća o napretku Srbije najava da će Hrvatska raditi Srbiji ono što je Slovenija radila Hrvatskoj, istražili smo – treba li očekivati blokade i uvjetovanja? Do završetka srpskih pregovora o ulasku u Europsku uniju proći će možda još i deset godina, kažu eksperti, i kada bude stvarno važno, Hrvatska neće ići ni sa kakvim uvjetovanjima. Naravno, u međuvremenu može doći do različitih interpretacija.

Predlaganje niza amandmana na izvješće o napretku Srbije u Europskom parlamentu od strane petero hrvatskih europarlamentaraca iz redova stranke Europskih pučana, dakle desnog centra, nije hrvatska državna politika. Hrvatska je u niz navrata naglasila kako neće rješavanjem bilateralnih pitanja uvjetovati srpske pregovore o članstvu u Europskoj uniji, a na to se obavezala i posebnom deklaracijom u Saboru.

A kada se radi o akciji petero hrvatskih eurozastupnika, koji su svi redom izabrani s liste oporbenih stranaka, tu je riječ o konstelaciji niza okolnosti, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski – od lošeg zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine i još gore prakse u Srbiji, preko hrvatske nečiste savjesti zbog sporog procesuiranja ratnih zločina „s hrvatske strane“, zatim situacije nakon predsjedničkih , a prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, do niza HDZ-ovih europarlamentaraca koji su odlaskom u Bruxelles ispali iz prave političke borbe, pa se tako pokušavaju vratiti.

„I sve je to izazvalo potpuno nepotrebnu strku zbog jednog jednostavnog razloga, a taj je da Srbija bar još 10 godina ne ulazi u Europsku uniju. Potpuno je svejedno što u ovom trenutku radi netko s hrvatske ili srpske strane - ili gotovo potpuno svejedno – jer oni koji će tada odlučivati vjerojatno su ljudi o kojima danas ništa ne znamo“, kaže Puhovski.

Srpska zabrinutost nije bez temelja, jer bi Hrvatska - ako krene sa nekim uvjetovanjima – samo slijedila praksu Italije koja je svoj pristanak na ulazak Slovenije u Europsku uniju uvjetovala rješavanjem otvorenih graničnih pitanja, i mnogo bližim slučajem slovenskog blokiranja hrvatskih pristupnih pregovora. Iako je javnost u obje zemlje bila zabavljana pričama kako se radi o pitanju granice u Piranskom zaljevu, u stvarnosti radilo se o slovenskom traženju da Hrvatska odustane od svog zahtjeva da Slovenija nadoknadi Hrvatskoj oko 280 milijuna eura takozvane „prenesene štednje“ plus kamate za 20 godina. Kada je početkom devedesetih „Ljubljanska banka“ odbila isplatiti štednju svojih štediša izvan Slovenije, tada su dio te štednje preuzele hrvatske banke, a za taj iznos hrvatska je država teretila Sloveniju.Slovenska je blokada uz prekide trajala gotovo četiri godine, sve dok tadašnja premijerka Jadranka Kosor nije potpisala da Hrvatska odustaje od potraživanja tih 280 milijuna eura plus kamate.

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

Hoće li Hrvatska odoljeti iskušenju, odnosno hoće li ostati uz deklariranu poziciju da neće kroz srpski pristupni proces rješavati i bilateralna pitanja, pitali smo našeg sugovornika.

„Ta će se pozicija sigurno održati u trenutku kada bude važno, to znači za 7, 8, 9, 10 godina, a u ovom trenutku bi ona mogla biti podložna raznim, da tako kažem, slobodnim interpretacijama, s obzirom na stranačko-političke, pa čak i osobne dnevne redove pojedinih političarki i političara. S druge strane, ono što mi se čini jako važnim – sigurno je svima u ovom dijelu Europe važno da u Srbiji bude na djelu proces europeizacije. Nisam siguran da li je to Srbiji u interesu, s obzirom na hrvatska iskustva koja nisuprvorazredna, ali to će se vidjeti. To naravno svatko mora odlučiti za sebe“, smatra Puhovski.

Naravno, kako je u niz navrata kazao i hrvatski premijer Zoran Milanović, srpski pristupni pregovori ne znače da se rješavanje bilateralnih pitanja odgađa do njihovog završetka, ali ti će razgovori zasigurno biti pod povećanom pozornošću ne samo Zagreba i Beograda, već i Europe.

Dodajmo za kraj da ova priča ima i pouku – da se zloupotrebljavanje povlaštene pozicije ne isplati. Iako je Hrvatska bila prisiljena odustati od traženja da Slovenija nadoknadi „prenesenu štednju“ Ljubljanske banke, nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava otvara Hrvatskoj mogućnost da - odustane od tog odustajanja.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG