Dostupni linkovi

logo-print

Koji su dometi i mogući rizici primjene Vladine uredbe prema kojoj će poreski obveznici koji državi duguju preko 100.000 eura imati ponovo priliku da dugovanja državi plate svojom imovinom, stambeno poslovnim zgradama?

Država, odnosno Vlada očekuje da će na osnovu te uredbe naplatiti ukupno 10 miliona eura, od ukupnog poreskog duga koji se mjeri, kako je saopšteno, iz Vade na cijelih pola milijarde eura.

"Mislim da ćemo ovom uredbom uspjeti da naplatimo poreska potraživanja, prije svega kod onih poreskih dužnika koji su solventni a nijesu likvidni", istako je Radoje Žugić, ministar finansija.

Imovina kojom će država na ovaj način naplatiti poreski dug mora biti funkcionalna, odnosno, da se u nju mogu smjestiti državni organi kojima nedostaje prostor i da se na taj način ostvare uštede u budžetu.

Za ekonomskog analitičara Sinišu Lekića Vladina uredba će, ukoliko bude primjenjivana na pravi način, omogućiti uštede jer će preuzimanjem poslovnih prostorija od dužnika država ubuduće moći da zbrine brojne javne institucije za koje je do sada novcem građana plaćan zakup.

Lekić, međutim, poručuje da u primjeni Uredbe ne bi smjelo da bude selekcije.

"Kao što znamo i kod oprosta poreskog duga uvijek je bilo selekcije, da ne kažem privilegovanih, a iza toga je uvijek stajala neka sumja da je to partijski, politički povezano. To nije dobro ni za društvo, ni za poreske obveznike kao ni za postojeću vlast koja ima tu hipoteku da je nekom svom nešto oprostila, otpisala neki dug. Svi mi, kada su porezi u pitanju, moramo da budemo jednaki pred Poreskom upravom i tu nema nikakvih privilegija", naglašava Siniša Lekić.

Član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Zoran Jelić ne očekuje selektivnost u primjeni Vladine uredbe, ali ukazuje na moguće druge rizike.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

"Svakako da onaj koji bude procjenjivao stambene prostore, a naročito poslovne prostore, mora voditi računa o stanju na tržištu nekretnina, prije svega o realnim cijenama koje moraju biti na onom nivou da se državi isplati da tim nekretninama naplati poreski dug. Takođe, mora se obratiti pažnja da cijene nekretnina nijesu iste na sjeveru i na jugu zemlje", ističe Jelić.

Ovo je drugi put da Vlada omogući poreskim dužnicima da imovinom plate dugovanja državi. Ista Uredba je donijeta sredinom 2013. godine, a ukupno je naplaćeno oko devet miliona eura poreskog duga.

Nova Vladina uredba je, prema riječima ministra Žugića, jedna od mjera za sanaciji poreskog duga kao jednog od važnijih elemenata poreske i ukupne fiskalne ranjivosti.

Samostalni poslanik, Mladen Bojanić, skeptičan je da će nova Uredba značajnije popraviti stanje u vezi sa ukupnim dugom po osnovu nenaplaćenog poreza.

"Prvo što je priča zapuštena. Godinama se gomilao poreski dug na nekih već 700 miliona eura. Drugo pitanje je zašto se Poreska uprava do sada nije potrudila da naplati dug budući da je i do sada imala zakonsku mogućnost da se naplaćuje nepokretnostima od neurednih poreskih platiša", konstatuje Bojanić.

Poreska uprava je nedavno objavila listu poreskih obveznika sa najvećim iznosom duga po osnovu neplaćenog: poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit, na promet nepokretnosti, koncesija i akciza.

Na spisku se našlo 200 firmi, a u vrhu liste su pljevaljski Rudnik uglja sa dugom od skoro 12 miliona eura, Rudnici boksita u stečaju sa skoro 11 miliona, Montenegro Airlines sa 10 i po, Duvanski kombinat u stečaju sa skoro sedam i, takođe u stečaju, nikšićka Željezara i Brodogradilište Bijela sa po pet – šest miliona eura.

Kada se sabere sav novac koji preduzeća sa top 200 liste dužnika nijesu platili državi dobija se suma od 700 miliona eura.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG