Dostupni linkovi

logo-print

Bez pravnih posljedica za krivična djela iz mržnje


Sudnica, ilustrativna fotografija

Sudnica, ilustrativna fotografija

U bh.društvu, koje se još oporavlja od posljedica rata, bilježe se slučajevi verbalnog i fizičkog napada na osobe druge nacije ili vjere. Uvredljivi sadržaji su na internet portalima, na sportskim terenima, u retorici političkih elita. Posebno su na udaru povratnici, vjerski i sakralni objekti, te pripadnici manjina. Iako je pravni okvir koji tretira ovu oblast nedavno inoviran i usklađen sa evropskim standardima, krivična djela počinjena iz mržnje gotove da se i ne procesuiraju.

U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nacionalna i vjerska mržnja i dalje su dominantne. Drastični primjeri krivičnih djela počinjenih zbog nacionalne netrpeljivosti dešavali su se na početku povratka raseljenih u prijeratne domove.

Himzo Bajrović iz naselja Kopači u blizini Goražda govori kakve su probleme imali kada su se vratili:

„Godine 1999. smo napravili šatorska naselja na liniji razgraničenja, jer smo trebali da uzoremo svoja imanja. Onda su bile uvrede, napadi, kad smo orali dolje, barikade, psovke vozačima traktora... Gubili smo vrijeme, jednu zimu, 1999/2000. smo prezimili u šatorima na liniji razgraničenja. Onda smo riješili da uđemo kolektivno u dvije kuće. Iako je bio prisutan i OHR i sve, kad smo mi ulazili u tu kuću, pripremljen nam je 'doček' – to je SFOR sve snimio – sa janjadi, prasadi. Boli su onu prasad da skiče, pjesme one uvredljive, kao teferič oko nas, da bi poslije svih tih uvreda, na kraju, naveče, bila nam bačena jedna eksplozivna naprava u dvorište te kuće u kojoj je bilo nas oko trideset. Te uvrede su trajale dugo, svaka porodica je imala svoju priču.“

Primjeri poput nereda tokom postavljanja kamena temeljca za džamiju Ferahdiju u Banjaluci, ili masakr u porodičnoj kući Anđelić na Badnju večer 2002., kao i ubistvo bračnog para Trninić, srpskih povratnika u Drvar, pokazuju kakve mogu biti razmjere počinjenih zločina motivisanih mržnjom. Danas ih nema, ali se sukob dešava na simboličkoj ravni, kaže Velibor Lalić sa Fakulteta bezbjednosti Univerziteta u Beogradu.

„I dalje se dešavaju krivična djela, manjim intenzitetom – radi se najčešće o oštećenjima nadgrobnih spomenika, vjerskih objekata, napadima na imovinu manjinskih zajednica, uvredljivim grafitima, prijetnjama, uvredama itd. Kritično je vrijeme vjerskih praznika, vrijeme komemoracija, vrijeme fudbalskih utakmica. To su ta neka vremena kada se ta djela češće dešavaju. Navešću primjer paljenja vrata na katoličkoj crkvi u Banjaluci 23. marta ove godine, dakle na Veliki petak, pred veliki hrišćanski praznik Uskrs. To je samo jedan od obrazaca ponašanja, upravo je vrijeme vjerskih praznika izuzetno kritično. Ali bih isto tako naglasio da je javnost značajno osudila taj čin i da je izvršilac uhvaćen", navodi Lalić.

U Bosni i Hercegovini nema dovoljno informacija o razmjerama ovog problema. Iako im je motiv predrasuda ili netrpeljivost, neka ubistva, razbojničke krađe ili oštećenja imovine u krivičnom zakonodavstvu nisu prepoznata kao zločini iz mržnje. Dodatni problem je i što entitetska zakonodavstva ne tretiraju ovaj problem na isti način, ističe Lalić.

„Mi još uvijek ne znamo šta se smatra zločinom iz mržnje u Bosni i Hercegovini. Kada se izvrši analiza krivičnih zakona – imamo četiri krivična zakona, svaki od njih reguliše tu materiju na drugačiji ili na sličan način, što značajno otežava praćenje ove problematike", dodaje Lalić.

Zločini iz mržnje često su najteže dokaziva krivična djela, jer motivacija počinioca nije uvijek jasna. Iako su u suštini počinjena iz mržnje, vrlo često takva krivična djela tokom procesuiranja ne budu na taj način tretirana. Visoki standardi za dokazivanje motiva problem su za tužioce.

„Kad je riječ o pitanju utvrđivanja i dokazivanja motiva, mislim da taj motiv treba dokazivati kroz čin koji je on počinio. Primjera radi, ako je neko zapalio jaslice uoči Božića, ako je neko zapalio zastavu ovog ili onog naroda, ako je neko polupao prozore na džamiji uoči Bajrama, onda se postavlja pitanje šta tu treba dokazivati motiv i šta je ustvari taj motiv. Očito je motiv bio usmjeren prema određenoj grupaciji, bilo vjerskoj ili nacionalnoj, što onda ima nesagledive posljedice", kaže Nijaz Mehmedbašić, glavni tužilac u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Predrasude kao motiv moraju biti uzete u obzir kod određivanja kazne, a država ima obavezu da istražuje i procesuira zločine iz mržnje, kaže Carolyn Bys, međunarodna stručnjakinja za ovakvu vrstu krivična djela počinjena iz mržnje.

„Ovdje u Bosni i Hercegovini postoji generalni okvir za procesuiranje zločina iz mržnje. Između entitetskih zakonodavstava postoje neslaganja, a amandmani koji u usvojeni 2010. sigurno su korak naprijed za kreiranje jedinstvenog pristupa ovom pitanju u Bosni i Hercegovini", navodi Carolyn Bys.

Krivična djela počinjena iz mržnje uništavaju povjerenje među narodima i narušavaju proces pomirenja. Intitucije BiH trebale bi spriječiti porast zločina iz mržnje, jer takvi zločini izazivaju tenzije, koje lako mogu prerasti u otvoreni sukob.

**************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG