Dostupni linkovi

logo-print

Merkel: Regija mora sarađivati na evropskom putu


Njemačka kancelarka Angela Merkel i zvaničnici iz regiona na sastanku u Berlinu, 28. august 2014.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i zvaničnici iz regiona na sastanku u Berlinu, 28. august 2014.

Prvi u nizu sastanaka, na kojima će u naredne četiri nadgledati napredovanje Zapadnog Balkana, održan je u četvrtak u Berlinu, na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel. Na Press konferenciji Merkelova je kazala da je „zadovoljna okupljanjem lidera Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije i Slovenije, za jednim stolom i istim zadatkom: jačanje regionalne saradnje i ulazak u EU“.

Sljedeće godine nastavak razgovora organizuje Austrija. Sveukupno je planirano četiri skupa, tako da je ovaj današnji, kaže domaćica zapravo razmatranje onoga šta se realno u naredne četiri godine može postići.

„Otvaramo seriju sastanaka ovim današnjim. Sljedećem će domaćin biti Austrija, tako da se ne stekne dojam da je ovaj skup bio samo jednokratna stvar. Mada je već i činjenica da svi sjede za istim stolom, jedna velika poruka. Mi, međutim, želimo da iza toga krene jedan radni proces, jer je puno posla pred nama", kazala je Merkel.

Dvije su se glavne teme iskristalizirale kao trenutno najvažnije: političko rješenje između Kosova i Srbije, te ojačavanje Vlade u BiH, nakon oktobarskih izbora.

"Nadamo se da ćemo u obje stvari u narednom periodu napraviti iskorake“, kazala je Merkel u obraćanju novinarima.

Nakon Merkelove, na press konferenciji je u ime regije govorio premijer Albanije Edi Rama. Zahvalio se najprije na organizaciji skupa, posebno kancelarki Merkel koja je preuzela inicijativu za Balkan.

„Za nas na Balkanu Evropska unija nije samo skup naroda, nego i garant našega napretka“, kazao je premijer Rama gotovo poetski, dodavši :

„Prošlost nas uči koliko bolna istorija može biti, ali se nadamo u bolju budućnost!“

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barrosso na prvo je mjesto stavio ekonomski napredak i smanjenje nezaposlenosti. Zadatak u kojem će svoju pomoć dati i Evropska komisija.

"Evropska unija nastaviće igrati vodeću ulogu u finansijskoj i pravnoj pomoći zemljama na njihovom putu ka članstvu. Gotovo 12 milijardi eura u periodu od 2014-2020.godine. tako da nisu u pitanju samo lijepe namjere, 12 milijardi je više od dobrih namjera“, rekao je predsjednik Evropske komisije.

Ali, brzina i stizanje do cilja je različito, kaže Barrosso. Srbija i Crna Gora su kandidatkinje, Makedonija i Albanija su u postupku, a Kosovo i BiH najslabije napreduju. Vrlo raličiti nivoi do kojih su države stigle određuju i ostvarenje konačnog cilja – punopravno članstvo u EU. No kako je naglasio Barosso stizanje na cilj zavisi prevashodno od lidera svake države ponaosob.

Minisntar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier sa ministrima zemalja regiona.

Minisntar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier sa ministrima zemalja regiona.

Zvanični Berlin inicirao je novu akciju za Balkan kako bi se regiji dalo do znanja da nisu zaboravljeni, ali i podsjetilo na to da moraju medjusobno saradjivati, reformirati zakone i uvjete za stvaranje pozitivnije poslovne klime. Razvijati saobraćajnice i međusobnu infrastrukturu. Naglasak je i dalje na regionalnoj saradnji, jačanju medjusobnih odnosa, jačanju države prava i pravde.

Nakon obraćanja novinarima, Merkel, Rama i Barrosso su se pridružili balknaskim liderima na zajedničkoj radnoj večeri, na koju je pozvano i šestoro mladih ljudi iz Regije.

Kako je to rekla njemačka kancelarka „cilj je od mladih čuti šta oni misle o stanju u zemlji, te šta bi vlasti mogle bolje uraditi“.

Na marginama glavnog skupa bilo je dosta bilateralnih susreta, kao i sesija među ministrima vanjskih poslova.

Na posebnoj poslovnoj konferenciji, u Berlinu su ministri privrede i ekonomije razgovarali sa njemačkim poslovnim ljudima o investicijama i poboljšanju poslovne klime.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG