Podgorica i Baku intenzivirali saradnju: Kultura uvod za ekonomiju

U Podgorici su u jednom danu u prisustvu najviših crnogorskih državnika kao i visoke delegacije vlade Azerbejdžana otvorene ulica Baku i obnovljen Kraljev park u kojem se od srijede nalazi bista azerbejdžanskog pisca Huseina Džavida.

Tim povodom je u Podgoricu doputovao i potpredsjednik Vlade Azerbejdžana Elcin Efendijev.

Vlada u Bakuu je sa million eura finansirala obnovu Kraljevog parka.

"Džavid je govorio da će cijeli svijet spasiti kultura i smatram da je ovo današnje otvaranje njegovog spomenika značajan datum, ne samo za azerbejdžansku kulturu već i za kulturu čitavog svijeta. Tako da je ovaj 11.septembar 2013. godine dan prijateljstva između Azerbejdžana i Crne Gore. Otvaranje biste Huseina Džavida predstavlja i uvažavanje njegove ličnosti i njegovog rada. Poštovanje i ljubav koje pokazujemo prema Huseinu Džavidu predstavljaju upravo poštovanje i ljubav koje pokazujemo prema azerbejdžanskom narodu, državi i svim njenim predstavnicima", kazao je potpredsjednik azerbejdžanske vlade Efendijev.

Na vrijednoj donaciji za obnavljanje Kraljevog parka azerbejdžancima zahvalio se gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša.

"Posebna nam je čast da danas ovdje preko puta spomenika našeg velikana Božidara Vukovića Podgoričanina otkrijemo bistu Huseina Džavida, istaknutog azerbejdžanskog pjesnika i dramskog pisca. Spomenici dvojici velikana kao i čitav kompleks parka simbol su prijateljstva, sadašnje i buduće saradnje naše dvije zemlje. Azerbejdžan je sada već jedan od najvećih investitora u našoj zemlji a vjerujem da nova i značajna ulaganja tek predstoje. U Crnu Goru su dobrodošli svi ozbiljni investitori a naročito oni iz prijateljskih zemalja kao što je u ovom slučaju Republika Ezerbejdžan", rekao je Mugoša.

Susreti od ranije

Dva ceremonijalna događaja u srijedu u Podgorici po mnogima su zapravo uvertira za početak žive ekonomske saradnje vlada Ilhana Alijeva i Mila Đukanovića.

Još od decembra 2011. godine i po mnogim ocjenama, tajanstvene posjete tada predsjednika DPS-a Mila Đukanovića Bakuu, gdje je otputovao u društvu tadašnjeg šefa diplomatije Milana Roćena, počelo se govoriti da vlast traži nove strateške investitore i da se nakon ruskih okreće tajkunima iz Azerbejdžana.

Da je sve počelo nešto ranije pokazuje i podatak da je sastancima Đukanovića i Roćena u Bakuu prije dvije godine prethodio susret premijera Igora Lukšića, ministara ekonomije i vanjskih poslova sa Šahinom Mustafajevim, ministrom za ekonomski razvoj Azerbejdžana, države koja očigledno pojačava svoje prisustvo u regionu zapadnog Balkana. Ubrzo su uslijedili i konretni poslovni planovi i dogovori.

Najveći projekat koji Azerbejdžanci najavljuju u Crnoj Gori za oktobar ove godine je ulaganje 500 miliona evra u gradnju luksuznog turističko-hotelskog kompleksa u bokokotorskom zalivu. To će biti prvi One&only rizort u Evropi i biće izgrađen na lokaciji nekadašnje kasarne u Kumboru.

Crnogorskoj vlasti nijesu zasmetale ni optužbe Zapada da je vlast azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva autoritarna i pod sjenkom velike korupcije u koju je uključena njegova porodica.

Najbolju ilustraciju spremnosti crnogorske vlasti da učvrsti odnose sa Azerbejdžanom predstavlja okolnost da je gradnju kompleksa i marine, odnosno, dugoročni zakup jedne od najatraktivnijih lokacija na crnogorskoj obali, umjesto američkom konzorcijumu NCH koji je tokom pravnog spora izložio impozantnu argumentaciju da je dostavio bolju ponudu, ipak povjerila azerbejdžanskoj naftnoj kompaniji SOCAR koja se nikad nije bavila turizmom ali se nalazi na samom dnu liste kompanija koju je po odnosu prema korupciji sastavo Transparency International.

Da bude odabran američki fond NCH nije bilo dovoljno ni pismo o namjeri čuvenog svjetskog lanca Meriott i američkog Starwooda, koji izmedju ostalog upravlja i Šeraton grupom.