Dostupni linkovi

logo-print

Begić: Nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH uvod u anarhiju


Zlatan Begić

Zlatan Begić

Nakon Odluke Ustavnog suda BiH o 9. januaru, kao spornom datumu Dana Republike Srpske, vlasti, ali i opozicija u ovom bh. entitetu, oštro su reagovale. Tvrde kako neće provesti ovakvu odluku suda, a ako bude trebalo neće učestvovati ni u radu državnog Parlamenta. O tome za RSE govori profesor tuzlanskog Univerziteta, Zlatan Begić.

RSE: Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina država u kojoj se odluke Ustavnog suda ne provode. Zbog čega je to tako?

Begić: To pokazuje da sistem generalno ne funkcioniše. Mi nemamo problem sa Dejtonom, mi imamo problem sa neprovođenjem Dejtona. Kada Ustavni sud detektuje određenu povredu Ustava, koja je učinjena zakonom, onda je obaveza svih struktura vlasti da to provedu. Međutim, očigledno je da nema sankcije zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda i zbog toga se jednostavno pravna država i princip pravne države ne mogu smatrati implementiranim u dovoljnoj mjeri i zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon.

RSE: Možemo li govoriti o tome da ipak u Ustavnom sudu sjede neki ljudi koji su bili istaknuti članovi nekih političkih partija i da mi u svemu imamo uplitanje tih nacionalnih političkih stranaka?

Begić: I to je pitanje koje je veoma bitno. Na tome dakako treba da se radi i nedopustivo je da istaknuti članovi političkih stranaka, kao nagradu za službu u svojoj političkoj partiji dobiju imenovanje na jednu takvu funkciju, kao što je funkcija sudije Ustavnog suda BiH, ali nažalost to je kod nas praksa od strane svih političkih opcija i upravo zbog toga mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca, jer oni budu uvijek nekako prevaga, ako pogledate dosadašnju praksu Ustavnog suda, na onu stranu koja jeste doista u pravu. Zamislite situaciju u kojoj imamo svih devet politički imenovanih sudija, ja se slažem da bi na neki način sudije strance trebalo eliminisati iz strukture Ustavnog suda, ali onda moramo postaviti jasne kriterije i osigurati da se na funkcije sudija Ustavnog suda imenuje osoba koja se bavi ustavnim pravom, koja ima karijeru i koja ima jake reference u toj oblasti i koja će odgovorno na osnovu struke, a ne na osnovu politike glasati pri donošenju odluka i raditi u Ustavnom sudu. Naime, mi moramo shvatiti da kada, recimo, čovjeka koji se čitav život bavio građnaskim pravom imenujete na poziciju sudije Ustavnog suda, to je isto kao kada biste jednog kardiologa do podne držali da operiše srce, a poslije podne ga poslali da vadi zube ljudima. Mi moramo struku pozicionirati na pravo mjesto, osigurati da ljudi koji se godinama bave ustavnim pravom i koji imaju snažne i prepoznatljive reference, međunarodno priznate reference u toj oblasti da budu imenovani na te pozicije, koji neće imati političke hipoteke iza sebe, pa onda možemo govoriti i o tome da strani suci ne trebaju da sjede u Ustavnom sudu BiH. Međutim, bojim se da je to utopija i da smo mi svjetlosnim godinama daleko od takvog pristupa, koji imaju sve zemlje u svijetu koje žele funkcionisanje ustavne i pravne države i koji odluke Ustavnog suda doživljavaju kao nešto što je konačno, oko čega se ne diskutuje, što se provodi.. Na kraju krajeva, moramo izgraditi sistem, ustvari mi taj sistem imamo, ali on ne funkcioniše. Naime, u ovoj zemlji postoje tužilaštva organizovana po svim nivoima i naravno u ovom slučaju, tužilaštvo bi trebalo da reaguje kada je riječ o odbijanju primjene odluke Ustavnog suda, kakva god ona bila.

RSE: Možemo li na koncu svega rečenog, govoriti o tome da je ova odluka i reakcije i pozicije i opozicije u Republici Srpskoj pokazatelj problema u sistemu BiH?

Begić: O tim problemima govorim poslijednjih sigurno pet ili šest godina, od kada prva odluka Ustavnog suda nije provedena, od kada međunarodna zajednica u ovoj zemlji poziva lidere da se dogovaraju da li će provesti odluke Ustavnog suda i eto danas imamo stotinjak odluka, ja više ni ne znam tačan broj tih odluka koje nikada nisu provedene. Mi imamo ozbiljne probleme u sistemu i nepoštivanje dejtonskog Ustava nas vraća u 1995. godinu, a vrlo dobro znamo gdje smo bili tada.

RSE: Smatrate li vi da je problem, između ostalog, u načinu odlučivanja Ustavnog suda, tipa preglasavanjam jer postoje neki analitičari koji smatraju da je problem postojanje mogućnosti preglasavanja?

Begić: Molim vas o čemu mi sada razgovaramo? Kakvo preglasavanje u Ustavnom sudu? Ustavni sud ima definisan način svoga odlučivanja, pa ne možemo o svemu govoriti o nekakvom preglasavanju. Čijem preglasavanju? Ko to koga preglasava?

RSE: Htjela sam da prokomentarišete ono što je očigledno iz većine izjava sada, koje govore - parafraziram - da se i u Ustavnom sudu sada preglasavaju narodi?

Begić: Pratio sam, i ja kao čovjek koji se poslijednjih 12 godina bavi ustavnim pravom, u naučnom i stručnom smislu, nimalo ne držim do ljudi koji govore o preglasavanju, koji imaju takve stavove. To su ljudi problematičnih referenci, ljudi koji ne razumiju problematiku Ustavnog prava, ljudi koji ne razumiju Ustav BiH. To su ti ljudi koje je politika postavljala i postavlja ih i sada na razne pozicije. To su ti dvorski pravnici, koje povremeno izvuku iz džepa da potpiruju narod pozivajući na nepoštivanje odluke Ustavnog suda. Dajte mi jednog pravnika u svijetu koji će imati karakter da pozove građane i institucije da ne poštuju odluku Ustavnog suda. Upravo je to problem u našem sistemu. Upravo o tome govorimo kada kažemo da je neophodno da se na poziciju sudija Ustavnog suda imenuju ljudi koji znaju Ustavno pravo. I dok takvi ljudi ne budu sjedili u Ustavnom sudu imaćemo te dvorske pravnike koje po potrebi političke partije izvlače iz sehara i koji onda pričaju o nekakvom preglasavanju u Ustavnom sudu.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG