Dostupni linkovi

logo-print

Memento za djevojčicu Belminu Ibrišević: Nije nam svejedno


Građani Sarajeva u znak sjećanja na djevojčicu Belminu Ibrišević crnim plaštom prekrili su stećak ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH. Belmina Ibrišević izgubila je bitku za život u srijedu, a njena majka Fatima objavila je tužnu poruku na svom Facebook profilu. Belminina sudbina prije nekoliko mjeseci digla je na noge cijelu državu. Ona je jedna od 1.600 beba u BiH koje nisu imale matične brojeve, te zbog toga Belmina nije mogla biti prebačena na liječenje

Crni plašt prekrio je stećak, a na njemu zakačena fotografija djevojčice Belmine i dva buketa cvijeća. Ispred nekoliko svijeća, koje je ugasila kiša u Sarajevu. Bez mnogo riječi, građani zastanu pored stećka.

Svijeću je zapalio i Zoran Ivančić, jedan od građana koji je među prvima pokušao pomoći Belmininim roditeljima. Jedan je od sedmorice koji su petog juna autima blokirali izlaz iz zgrade državnog Parlamenta. Memento za Belminu, kaže Zoran, ima dvije poruke:

„Da nam nije svejedno, da mislimo na Fatimu i na Edmira, na njene roditelje - da mislimo na drugu djecu koja su u takvoj situaciji. Mislim da je simbolika jasna i da smo postavili taj memento Belimini ustvari na njenom stratištu. Djeci ovdje u ovim zgradama se odlučuje sudbina“, kaže Zoran Ivančić.

Nakon višemjesečne borbe, Belmini Ibrišević otkazala su pluća i ljekari su, uz saglasnost porodice, odlučili isključiti aparate. Djevojčici iz Donje Orahovice kod Gračanice, koja je postala simbol bebolucije, bilo je dijagnosticirano teško imunološko oboljenje po rođenju.

Njoj je zbog problema sa dobivanjem jedinstvenog matičnog broja, zbog čega nije mogla dobiti pasoš, bio upitan odlazak na liječenje u Njemačkoj radi presađivanja koštane srži. Pod pritiskom hiljada građana, Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku o privremenom izdavanju matičnih brojeva.

„Nažalost, imamo još jednu žrtvu sistema u kakvom živimo - da li je pomoć stigla prekasno, ne možemo znati šta bi bilo kad bi bilo, ali sama činjenica da smo imali situaciju da se djeca obespravljena rađaju... Mislim da su obični ljudi uradili ne što su mogli nego i više od toga što je u njihovoj moći“, kaže novinar magazina Slobodna Bosna Almir Panjeta.

Prva žrtva bh. administracije i nerada aktualnih vlasti bila je Berina Hamidović, beba koja je preminula 13. juna. 2013. godine u Beogradu, gdje se nalazila na liječenju. Zbog toga što nije imala matični broj prvo su se javili problemi oko prijevoza djeteta, a potom je jedva izvršena operacija jer kantonalne institucije nisu uplatile oko 2.000 eura. Jedino što Berina nije imala je vrijeme. Umrla je od sepse. Njena majka Edina Hamidović tada je rekla:

„Dobila je sepsu zbog toga što je tako dugo čekala. Mi dotad nikad nismo ništa tražili od države. Borili smo se za nju ovdje dok je bila. Moj muž nije radio. Mi smo se borili. Ništa nismo tražili, zapravo ništa - samo tad kad smo morali tražili smo, ali nam nisu pomogli.“

Noć kada je Berina umrla građani Sarajeva proveli su na platou ispred zgrade državnog Parlamenta. Paljenjem svijeća odali su počast djevojčici. Na stotine cvjetova i igračaka. Jedan od građana te večeri zapitao se:

„U čast te rahmetli, pokojne djevojčice, ali u ime toga da se oda počast toj djevojčici koja je nasilno, kroz ove bandite, hohštaplere političare, preselila se na ahiret. Zašto? Danas ona, sutra druga, treća - i dokle?“

Nije ni slutio koliko je bio upravu. I Zoran Ivančić se pita do kada će građani BiH dopuštati da im administracija uzima djecu:

„Mislim da ova država posvećuje pažnju djeci isključivo kad ih treba manipulirati, kad im treba objašnjavati da su različiti od drugih, kad im treba objašnjavati da je bitno šta su, a ne kakvi su kao ljudi. Ja se nadam da im nećemo pustiti da dovijeka budu takvi.“

Sudbina bebe Belmine, a potom i smrt djevojčice Berine digle su na noge građane BiH koji su pred zgradom državnog Parlameta u Sarajevu, ali i u drugim gradovima širom BiH, tražili usvajanje zakona o jedinstvenom matičnom broju. Protesti, najmasovniji od antiratnih demonstracija, počeli su 5. juna i trajali 27 dana.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG