Dostupni linkovi

Batina nije iz raja izašla


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

U javnosti se već više meseci polemiše o tome da li je batina iz raja izašla, što bi se narodski moglo nazvati fizičko kažnjavanje dece, a povodom Nacrta Građanskog zakonika koji to zabranjuje. Zabrane fizičkog kažnjavanja deteta proizlazi i iz obaveze Srbije preuzete ratifikovanjem Konvencije UN o pravima deteta. Kako stvari stoje u Srbiji i mogu li zakonske odredebe pomoći da se šiba, modre dečje zadnjice, obrazi i crvene uši - ako ne iskorene, a ono barem drastično smanje kao vaspitne mere koje, upozoravaju i zakonodavci i većina stručnjaka, ne donose ništa dobro detetu?

Javna rasprava o Nacrtu Građanskog zakonika je počela, trajaće punih godinu dana ali već mesecima traje polemika o tome treba li država da se umeša u načine kažnjavanja dece i da li iz zabrane izostajanje takozvane vaspitne ćuške otvara prostor i dalje za batinanje, tako omiljen način vaspitavanja na ovim prostorima. Da li je batina iz raja izašla pitala je Novka Ilić Užičane:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:27 0:00

Dečiji odgovori su nešto drugačiji:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Prema podacima UNICEF-a, u Srbiji je 73 odsto dece između dve i četrnaest godina podvrgnuto nekom obliku psihičkog ili telesnog kažnjavanja u okviru porodice: 51 odsto dece je izloženo lakšim, a sedam odsto teškim oblicima telesnog kažnjavanja.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:03 0:00

Član budućeg Građanskog zakonika glasi: “Roditelji ne smeju podvrgavati dete ponižavajućim postupcima i kaznama koje vređaju ljudsko dostojanstvo deteta i dužni su da dete štite od takvih postupaka drugih osoba.” Struka , sudeći po našim sagovornicama, smatra da su ponuđena rešenja adekvatna.

“Nama je rešenje koje predloženo u Nacrtu Gradjnaskog zakonika Srbije prihvatljivo, jer smatramo da fizičko kažnjavanje nije dobro za vaspitavanje deteta”, kaže Poverenica za ravnopravnost Brankica Janković.

Psihološkinja, psihoanalitičarka Vesna Brzev Ćurčić takođe smatra da je zakonsko rešenje dobro.”Većina nas iz struke se slaže da davanje prava roditelju da telesno kažnjava dete za nekoga znači ćuška po prstima, a za nekoga dozvola da dete prebije.”

Dragana Soćanin, predsednica udruženja “Roditelj” se pita zašto uopšte postoji nešto što se zove vaspitna ćuška. “To ne primenjujemo ni prema životinjama. Ja mogu da zovem policiju zato što moj muž misli da može da mi udari vaspitnu ćušku jer je to društveno neprihvatljivo. A prihvatljivo je udariti nekoga ko se uči da živi!“

Udruženje “Roditelj” je, međutim, preko društvenih mreža organizovalo potpisivanje Deklaracije kojom roditelji potvrđuju da ne tuku svoju decu. To je u skladu sa njihovim stavom da uz zakonsku regulativu, dakle kaznenu politiku, treba činiti ono što je još delotvornije, a to je društvena akcija, podrška roditeljima kako bi se promenio stav prema batinama kao vaspitnoj metodi, objašnjava Dragana Soćanin:

“Tri i po hiljade roditelja nam je potpisalo da ne tuče svoju decu. I da ne želi takav način vaspitavanja. Otvoreno je nekoliko grupa podrške na društvenim mrežama tim roditeljima gde se razmenjuju iskustva i vrlo su korisne jer se na vršnjačkom nivou najbolje uči.”

Naša sagovornica okrivljuje medije koji su o predloženoj zakonskoj regulativi pisali senzacionalistički u stilu - Za šamar u zatvor!

Retki su stručnjaci koji negiraju pravo države da se umeša u porodične odnose uvodjenjem odredbi o kažnjavanju roditelja za fizičko kažnjavanje dece koje lako prelazi u zlostavljanje, ali postoji zabrinutost kod nekih od njih da se te odredbe mogu zloupotrebiti. Vesna Brzev Ćurčić, međutim, smatra da ima mnogo više razloga za brigu o deci, nego o roditeljima koji se mogu naći pod udarom zakona:

“Ako treba neko da dobije batine, to su roditelji koji su svojim vaspitanjem doveli do toga da dete nema granice. Granice treba da postoje, granice moraju da se poštuju i postoje razni načini da se dete vaspita, ne primnjujući silu.”

Prenosimo, na kraju ove priče jedan duhovit ali i poučan recept pod naslovom “Porodična torta”:

pola kile reči “volim te“
jedna čaša “izvini”
dve kašike “molim te“
jedno “izvoli”
jedno “Hvala”
i što više puta “Na zdravlje”
ponekad – “Volim te čak i kada si neposlušan“

Sve lepo izmešati, zatim umutiti šlag od ljubavi i lepo izdekorisati, porukama, crtežima i malim dnevnim iznenađenjima – “Doneo sam ti žvaku iz kupovine“.
Konzervisati je na suvom i toplom i konzumirati više puta dnevno, svakog božijeg dana do sledeće generacije.

XS
SM
MD
LG