Dostupni linkovi

logo-print
Sticajem prilika Bosna i Hercegovina je istoga dana - u utorak, 15. novembra - bila na dnevnom redu dva značajna skupa u Americi: U Njujorku je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmatrao polugodišnji izvještaj međunarodnog Visokog predstavnika o stanju u zemlji dok se u Vašingtonu euroazijski potkomitet američkog kongresa, razmatrajući stanje na Balkanu, takođe neizbježno bavio i Bosnom i Hercegovinom.

Sa balkanskim navikama, da se u svijetu traže istomišljenici saosjećajni s "našom stvari", svako će u izlaganjima i na jednom i na drugom skupu naći izjave koje gode bilo kom pojedinačnom interesu i bilo kako istreniranoj javnosti.

Odbijajući ocjene visokog predstavnika o antidejtonskim aktivnostima iz Republike Srpske njen predsjednik tvrdi kako Dejtonski sporazum prije svega krši sam visoki predstavnik.
Ali, bilo da pripadate krugu koji želi što skorije povlačenje i smanjivanje angažmana međunarodne zajednice na Balkanu ili onima koji smatraju da je ono još neophodno, dobro bi bilo zapamtiti jednu inače gotovo usputnu razmjenu na kongresnom saslušanju. Teksaški kongresmen Ted Poe pitao je pomoćnika američkog državnog sekretara Philla Gordona:

"Koliko dugo ćemo mi biti tamo (na Kosovu) da štitimo tu granicu?"
"Ne duže nego što bude potrebno"
- odgovorio je Gordon.

Sa iskustvima uzaludnog iščekivanja da bi Savjet bezbjednosti mogao riješiti ijednu svjetsku krizu, uključujući i iskustvo s njegovom gotovo saučesničkom ulogom nemoćnog posmatrača u zlodjelima nad "zaštićenim zonama" Ujedinjenih nacija u bosanskohercegovačkom ratu devedesetih, ozbiljan posmatrač odavno je zaključio kako nema razloga da se raspravama pred ovim tijelom pripisuje bilo kakav značajniji uticaj na "stanje na terenu".

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko

Izvještaj visokog predstavnika uglavnom je konstatovao ono što svako u svijetu iole zainteresovan za Bosnu i Hercegovinu odavno već zna: u proteklih godinu dana zemlja stagnira ili čak nazaduje; više od godinu dana nakon izbora ona još nema ni Savjet ministara ni budžet; iz Republike Srpske se osporavaju i državne institucije i ovlašćenja visokog predstavnika; a hapšenje generala Mladića i njegovo izručenje u Hag - umjesto da doprinese stavljanju tačke na nasilje iz prošlosti - praćeno je neumanjenom nacionalističkom retorikom.

Iz svega toga, visoki predstavnik je zaključio - a većina govornika u Savjetu bezbjednosti se složila - kako je i dalje neophodno međunarodno i političko i vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini.

Nimalo neočekivano, takav izvještaj izazvao je žestoko reagovanje prije svega u Banjaluci: predsjednik Republike Srpske poslao je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija u kojem ocjene visokog predstavnika karakteriše kao "neargumentovane i paušalne" i sračunate na to da se "održi predstava o neophodnosti prisustva visokog predstavnika" u Bosni i Hercegovini. Odbijajući ocjene visokog predstavnika o antidejtonskim aktivnostima iz Republike Srpske njen predsjednik tvrdi kako Dejtonski sporazum prije svega krši sam visoki predstavnik.

Poruka potcrtana u uvodu ovog teksta istovremeno je i podsjećanje svim balkanskim opstrukcionistima proevropskih reformi kako ni Amerika ni Evropska Unija neće dići ruke od regiona sve dok on ne bude nepovratno na putu vlastite euroatlantske budućnosti
Iako pismo iz Banjaluke nema formalnu težinu izvještaja visokog predstavnika, koji se obraća Savjetu bezbjednosti u ime svog međunarodno utvrđenog mandata, njegov pošiljalac naći će određenu zadovoljštinu u tome da je ruski ambasador u njujorškoj raspravi takođe ocijenio da se izvještaj visokog predstavnika "teško može smatrati objektivnim" i da insistira na negativnom kako bi se održala pozicija visokog predstavnika i preporučio je kolegama da pročitaju i pismo iz Banjaluke.

Istovremeno - predstavnici i Sjedinjenih Država i Evropske Unije izrazili su istu zabrinutost kao i visoki predstavnik zbog blokade formiranja Savjeta ministara i zastoja u provođenju euroatlantskih reformi. Njihova potpuno usaglašena poruka je da ne može biti ukidanja funkcije i ovlašćenja visokog predstavnika sve dok se ne ispune odavno definisanih pet ciljeva i dva uslova.

Saslušanje pred američkim kongresnim potkomitetom samo je potvrdilo takav zaključak. Pomoćnik državnog sekretara je, naime, ustvrdio kako su proevropski reformski procesi zaustavljeni u posljednjih pet godina i naveo je niz zabrinjavajućih tendencija uključujući opasan porast nacionalističke retorike i poticanje etničkih strahova.

Naveo je kako Sjedinjene Države žele da vide napredak u Bosni i Hercegovini u tri ključna područja: Prvo - u uspostavi funkcionirajućih državnih institucija; drugo - u poštovanju dejtonskog sporazuma po kojem Sjedinjene Države vide Bosnu i Hercegovinu kao "jednu državu, s dva dinamična entiteta i tri konstitutivna naroda"; treće - u provođenju reformi neophodnih za euroatlantske integracije uključujući i davanje državi svih ovlašćenja potrebnih za ispunjavanje uslova za pridruženje NATO-u i Evropskoj Uniji.

Poruka potcrtana u uvodu ovog teksta - o tome kako Sjedinjene Države neće ostati na Balkanu "duže nego što bude potrebno" - istovremeno je i podsjećanje svim balkanskim opstrukcionistima proevropskih reformi kako ni Amerika ni Evropska Unija neće dići ruke od regiona sve dok on ne bude nepovratno na putu vlastite euroatlantske budućnosti. To je ujedno i otrežnjujuća poruka predsjedniku Republike Srpske kako je njegovo insistiranje na osporavnju ovlašćenja visokog predstavnika jedan od najozbiljnijih razloga za održavanje - a ne za ukidanje - uloge i ovlašćenja OHR-a.

Gordon je s tim u vezi rekao: "Ured visokog predstavnika će ostati uporedo s predstavništvom Evropske Unije da nastavi svoju ulogu u održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma sve dok se ne ispune postavljeni uslovi za njegovo zatvaranje. Mi stojimo iza visokog predstavnika i njegovih odluka i ostajemo spremni da preduzmemo mjere protiv bilo kojih pojedinaca ili organizacija koje prijete da potkopaju stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje".
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG