Dostupni linkovi

logo-print

Ivić: Banjalučki Sajam knjiga opstaje uprkos krizi


Sajam knjiga, ilustrativna fotografija

Sajam knjiga, ilustrativna fotografija

U Banjaluci je zatvoren XVII sajam knjige, koji je trajao pet dana u velikoj Sportskoj dvorani Borik. Tim povodom gošća RSE je Petra Ivić, koja rukovodi ovom značajnom manifestacijom.

RSE: Mene je privuklo vaše moto. Šta se krije iza njega?

Ivić: Moto XVII sajma knjige Banja Luka 2012 je "Jedan dan, jedna knjiga. Čitaj da bi živeo". U duhu navedenog mota želja nam je, i nadam se da smo je ostvarili, da što više ljubitelja pisane reči, a pre svega mladih čitalaca, poseti sajam knjige.

RSE: Ko je sve izlagao? Koliko je izlagača bilo? Odakle su došli?

Ivić: Izlagači su bili iz Federacije BiH, RS, veliki broj iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Belorusije. Veliki je bio broj i iz Mađarske i Italije, ali to su i izdavači koji su putem svojih distributera nastupili na sajmu. Zbog ekonomske krize, nisu u mogućnosti da direktno dođu, zakupe štand i predstave svoja nova izdanja, nego su prisutni putem distributera, kao što je Biblioner i ostali.

RSE: Moglo se vidjeti na hiljade naslova, pogledati i kupiti. Cijeniš li da su, i izlagači i čitaoci, na kraju došli na svoje?

Ivić: Razgovarajući sa izdavačima i imajući u vidu ekonomsku krizu koja je naročito pogodila izdavaštvo, mislim, da kada se zatvore vrata sajma, da će biti zadovoljni i izdavači. Ne može se očekivati neka enormna zarada, ali će izdavači biti zadovoljni, a posebno posetioci, koji su imali priliku da se upoznaju sa delima koja su i ranije izašla, a osobito sa novim naslovima, koja su izdata u periodu između dva sajma.

RSE: Svaki dan imali ste po neku od vrijednih promocija. Startalo se sa srbijanskim piscem Svetislavom Basarom.

Ivić: Jeste. Ovaj, XVII sajam knjige, otvorio je književnom besedom književnik savremene srpske književnosti, Svetislav Basara. Draž sajma daju i promocije, tako da je sutradan, 19. septembra, u 12 sati, održana promocija novog naslova Svetislava Basare, "Dugovečnost", knjige koja je iz štampe izašla 13. septembra. Banjalučka publika, odnosno ljubitelji pisane reči iz BiH, imali su priliku da se, u veoma kratkom vremenu nakon izlaska knjige, upoznaju sa knjigom "Dugovečnost".

Tu su bili i drugi renomirani izdavači, kao što je Službeni glasnik Beograd, koji je na svom štandu promovisao nova izdanja, kao što je "Povelja kralja Milutina manastiru Barska". Laguna je nastupila sa novim naslovima: "Duge noći crne zastave", autora Dejana Stoiljkovića, i novom knjigom za decu, autora Ljubomira Ršumovića, "Zauvari". Posetioci sajma imali su priliku da se upoznaju sa novim naslovom Vanje Bulića, "Simeunov pečat".

RSE: Svi izdavači su imali svoj prostor i vrijeme za promociju. Previše bi vremena trebalo da ih sve predstavimo. Naravno na sajmovima knjiga ne dešavaju se samo promocije. Nije to tek razgledanje i kupovanje. Uvijek ima korisnih susreta, razgovora, okruglih stolova, onoga što imenujemo kao propratne manifestacije.

Ivić: Svakako. Ove godine na sajmu knjige u Banjaluci, Ministarstvo prosvete i kulture RS imalo je svoj štand, na kome su se svaki dan održavali okrugli stolovi i promocije. Na njihovom štandu bile su prisutne teme: Jesmo li dovoljno odrasli za dečju književnost? Ko danas piše za decu? Kakva je njena recepcija? Koliko dece čitaju našu književnost za decu? Šta znače nagrade za pisca, a šta za čitaoce? Koju vrednost imaju nagrade?

RSE: Znam da ima mnogo misaonijih naziva okruglih stolova, ali velike teme se dešavaju na svim sajmovima. Ovde su mi posebno zapele za oko rasprave o pitanjima - Novinar ili pisac, ili Knjiga o medijima. Čini se kako otvaranje ovih priča može privući i publiku, koja nije dovoljno upućena u književnu teoriju, u nauku, nego publiku koja dođe nešto da kupi, da vidi, ali i da malo porazgovara o temama koje su nam malo bliskije.

Ivić: Svakako. Mi se nadamo da to može privući običnog posetioca sajma, tako da smo imali okrugli sto - Novinar ili pisac, uz učešće našeg mladog književnika, Gorana Dakića, koji je istovremeno i novinar i prati kulturu, kao i književnika i kolumniste Glasa srpske, Veselina Gatala. Okrugli stolovi su posećeni i izazivaju pažnju kod posetilaca, koji se baš u tom momentu nađu na sajmu.

RSE: Mene zanimaju mogući pomaci sajma u ovih više od deceniju i pol. Da li ste knjigu, i ono što je knjiga, približili publici?

Ivić: Imajući u vidu da to već radimo 17 godina, imam i neki svoj utisak. Ljubitelji pisane reči, bez obzira na ekonomsku krizu, su posetioci sajma. Kada posmatrate kako oni izlaze, većina već imaju kese, a to znači da su kupili knjige, bez obzira na cenu. Izdavači se prilagođavaju ovoj teškoj ekonomskoj krizi, tako da popusti idu čak i do 80 posto. Sve u cilju da se knjiga približi čitaocu i da oni ekonomski pokriju svoje učešće.

RSE: Da li aktualne vlasti prepoznaju taj uspon? Da li ste sajam ove godine organizovali sa malo, ili sa malo više muke?

Ivić: Sajam je teško organizovati zato što to iziskuje velike troškove. Banja Luka nema adekvatni prostor za održavanje sajma. To se radi u dvorani Borik, koja je u centru grada i zbog toga ima prednost. Ostali troškovi su veliki, a cena karte je jedna marka, simbolična. Da bi se privukao veći broj posetilaca, cena karte mora biti simbolična. Mi smo zahvali Ministarstvu prosvete i kulture RS što je prepoznalo sajam kao vid promocije knjige za što veći broj posetilaca. I ove godine je Ministarstvo prosvete i kulture RS sa nama u organizaciji sajma.

RSE: U Sarajevu imaju dva velika i dva nešto manja sajma, ali organizatori uvijek imaju problema sa novcem. Na njihove manifestacije se gleda isključivo kao na komercijalne, kao na sajam namještaja, na primjer.

Ivić: Ne bi trebalo tako da se gleda jer to nisu komercijalni sajmovi. To su sajmovi koji se sa velikom mukom organizuju. Izdavači su u krizu. Veliki izdavači, koji su ranije uzimali 50-60 kvadrata, sada uzimaju 20 kvadrata. Primetno je da je veći broj izdavača na jednom štandu jer troškovi dolaska u Banja Luku nisu samo zakup štanda, nego i boravak njihovih predstavnika i ostalih za tih sedam dana, koliko sajam traje. I Banja Luka je imala dva sajma – proljećni i jesenji, mada je jesenji tradicionalni sajam, koji radi Glas srpske. Proljetni se više ne održava jer nije bilo interesa. Činjenica je da ovo i nije toliko velika sredina, da bi mogla da opstanu dva sajma knjiga.

RSE: Kakva je pozicija knjige u BiH, kakva u okruženju? Čini mi se da nije po svuda veliki PDV na knjigu. S druge strane, bibliotekarsko-izdavačka fondacije je mnogo efikasnija u susjedstvu.

Ivić: Detalji mi nisu poznati, ali u razgovoru sa njima vidim da se žale na visinu PDV-a, da bi im, ako bi bilo moguće, više odgovaralo da je stopa mnogo manja nego je kod nas, 17 posto. Vidi se da tiraži knjiga, barem u RS, izlaze u veoma malom tiražu, od 500 – 1.000 primeraka.

RSE: Sa toliko se ne mogu pokriti ni troškovi?

Ivić: Svakako da se ne mogu pokriti, a da ne govorim o njihovom nastupu na sajmovima u državama okruženja. Bez pomoći Ministarstva prosvete i kulture, oni svakako ne mogu otići na sajmove.

Ali, veliki broj mladih ljudi, koji posete sajam, su dokaz da knjiga ima svoju čitalačku publiku i da će opstati pored ove savremene tehnologije.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG