Dostupni linkovi

logo-print

Pogrešno upravljanje vodnim resursima na Balkanu


Smeće na Skadarskom jezeru, 2010., foto: Savo Prelević

Smeće na Skadarskom jezeru, 2010., foto: Savo Prelević

"Ko stavi prst u vodu - povezan je sa cijelim svijetom". Ova stara izreka, očigledno, još uvijek nije doprla do svijesti ljudi koji žive u državama zapadnog Balkana što se najbolje vidi po odnosu prema vodenim tokovima koji, uprkos brojnim upozorenjima ekologa, i dalje raznose otpad, ne mareći za međunarodne granice.

"Voda je nezamjenljiv uslov života, a obaveza svakog čovjeka je da pažljivo čuva njen kvalitet i da je štedljivo i razumno koristi. Vodama se upravlja po principu jedinstva vodnog sistema i održivog razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije neugrožavajući pravo i mogućnost budućih generacija da to isto ostvare za sebe."

Ovo su samo neki od osnovnih načela upravljanja vodnim resursima, sa kojima je svako saglasan, ali ne i spreman da ih poštuje u svakodnevnom životu. Naročito, čini se, ne postoji svijest o još jednom principu:

"Voda ne poznaje administrativne, teritorialne i državne granice koje ne mogu biti prepreka za integralno upravljanje vodama."
"U našoj regiji integrisano upravljanje vodama još uvijek nije prihvaćeno što se najbolje vidi po tome što se planiraju brojne hidroelektrane koje imaju velik negativan uticaj na životnu sredinu", kaže Olga Jovanović.

To na konkretnom primjeru znači da svaki otpad, bačen u rijeku Zetu kod Danilovgrada, predstavlja otpad bačen u rijeku Moraču u koju se Zeta uliva, odnosno, u Skadarsko jezero gdje Morača završava svoj put. Pošto Skadarsko jezero dijele Crna Gora i Albanija, onaj otpad bačen kod Danilovgrada smatra se zagadjivanjem vode koja pripada drugoj državi.

"U našoj regiji integrisano upravljanje vodama još uvijek nije prihvaćeno što se najbolje vidi po tome što se još uvijek planiraju brojne hidroelektrane koje imaju velik negativan uticaj na životnu sredinu", rekla je za naš Radio asistentica projekta za vode Svjetskog fonda za zaštitu prirode iz Hrvatske Olga Jovanović.

"Tu postoj veliki problem za stanovništvo, poput smanjenja razine podzemnih voda, sušenja poljoprivrednih površina, sušenja šuma i slično. Naravno da i samo pregrađivanje rijeka također je jako negativno na same eko sustave, prvenstveno na ribe i beskičmenjake jer se na taj način značajno modificiraju prirodna staništa", naglašava Olga Jovanović.



Iako je ovo pitanje regulisano Okvirnom direktivom o vodama Evropske unije iz 2000. godine, u Crnoj Gori ono, očigledno, još uvijek nije došlo na red.

"Crna Gora još uvijek na tom centralnom niovu nije prepoznala tu potrebu da definiše i reguliše stvari u toj oblasti. Čak i neke razvijene zemlje EU imaju
Rijeka Morača
problem potpune implementacije evropske direktive o vodama. To je složen i zahtjevan zadatak i Crna Gora će morati mnogo više da uloži i truda i finansija i naravno da ojača svoje kapacitete i primjeni neophodne ekspertize u toj oblasti ako mislimo da pratimo te evropske trendove", kaže Jelena Marojević iz ekološke organizacija Green Home.

RSE: Kada govorimo o finansijama, o kojim se sumama radi?

Marojević: Crna Gora je u obavezi da do 2015. godine donese dva plana upravljanja na nivou rječnog sliva. To su jadranski i crnomorski sliv i samo za donošenje i pripremu tih planova potrebno je 2 miliona, njihova primjena zahtijeva mnogo, mnogo veća sredstva.

S obzirom da se u regionu još uvijek nije pristupilo primjeni principa integrisanog upravljanja vodama, postavlja se pitanje - da li je problem nedostatak političke volje, nizak opšti nivo svijesti građana o ovom problemu ili jednostavno nedostatak novca.
"Treba i razumno koristiti resurse koje imamo jer treba misliti dugoročno, a ne težiti kratkoročnoj dobiti", upozorava Zoran Mateljak.

Koordinator projekata Svjetskog fonda za zaštitu prirode iz Bosne i Hercegovine Zoran Mateljak kaže - ima svega pomalo.

"Sve države se nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji. Razumljivo je da je ekonomska dobit važna i da to treba svakako podržati. No, treba i razumno koristiti resurse koje imamo jer treba misliti dugoročno, a ne težiti kratkoročnoj dobiti. Mogu istaknuti problem u vezi sa vodom Hutovog blata koje su u većini izgubljene jer se one sada kroste za proizvodnju električne energije. Potrebno je uložiti dodatne napore, ne da bi se smanjila proizvodnja električne energije, nego da pametnijim upravljanjem tim vodama postignemo da ne izgubimo te vrijedne eko sustave. Koristi koje nam eko sustavi daju nisu dovoljno izravno vrednovani", navodi Zoran Mateljak.

Na isto pitanje u vezi sa glavnim preprekama za primjenu integrisanog upravljanja vodama, odgovorila je i Olga Jovanović iz hrvatskog ogranka Svjetskog fonda za zaštitu prirode:

"Kao prvo nedostatak političke volje i neznanje. Kod nas još uvijek malo ljudi zna koliko su štete od starog načina upravljanja vodama. Još uvijek se ne shvaća da je recimo puno efikasnija odbrana od poplava na način dati rijeci mogućnost da se negdje izlije, na neko poplavno mjesto, nego da se cijela rjeka iskanalizira."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG