Dostupni linkovi

logo-print

Balkan se približava EU, BiH ostaje po strani


Ilustracija

Ilustracija

Ovih smo dana svjedoci kako se cijeli region Zapadnog Balkana sprema da na skorom evropskom samitu, zakazanom za 9. decembar, krene krupan korak dalje, prema Evropskoj uniji, kroz često teške ali uvijek neophodne reforme

Hrvatska će tako potpisati sporazum o pristupanju EU, Crna Gora dobiti datum za početak pregovora o pristupanju, Srbija, moguće, kandidatski status. Jedino je Bosna i Hercegovina ostala po strani, zahvaljujući, prije svega, vlastitom zalaganju da se ne čini ništa i tako zemlja još dublje zaostane, dodajući još cigli zidu izolacije.

Vrše se posljednje pripreme u Evropskom vijeću za ceremoniju potpisivanja sporazuma o pridruživanju sa Hrvatskom čime će ta zemlja od sredine 2013. godine postati 28. evropska članica.

Prethodili su tome dugi pregovori, bolne reforme i, konačno, nakon političke podrške evropskih ministara vanjskih poslova, ovih su dana, evropski parlamentarci okončali proceduru davanja saglasnosti da Unija stavi svoj potpis na odluku o Hrvatskoj kao novoj članici evropskog projekta. Svi su istakli: nije ovo poruka samo Zagrebu, već i ostatku balkanskog društva.

Poljski ministar vanjskih poslova Mikolaj Dowgielewitz: Potpis na sporazum bi trebao biti i snažno ohrabrenje ostalim državama regiona da slijede iste vrijednosti.
"Potpis na sporazum bi trebao biti i snažno ohrabrenje ostalim državama regiona da slijede iste vrijednosti, pomirenje sa susjedima i da pokažu punu opredjeljenost da se kreću putem kojim se ispunjavaju kriteriji za prijem", kazao je predsjedavajući Vijećem ministara EU, poljski ministar vanjskih poslova, Mikolaj Dowgielewicz.

Hrvatska je danas veoma drugačija od one Hrvatske koja je prije deceniju aplicirala za evropsko članstvo, naglasio je evropski komesar za proširenje, Štefan Füle.

"To je zemlja gdje se tranzicijska snaga procesa pridruživanja vidi na svakom koraku. Njena ekonomija je spremna da uzme udio u zajedničkom tržištu, iako svi prolazimo kroz izazovno vrijeme finansijske krize. Hrvatska ne smije dići ruke od nastavka reformi. Najvažnije je da su demokratski principi i osnovna prava poštovana, a vladavina zakona je osnažena brojnim reformama", kazao je on.

I - ne manje važno - pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji daje šanse i ovoj drugoj, kaže bugarski član Evropskog parlamenta, Kristian Vigenin.

"Vjerujem da je trenutak pristupanja Hrvatske EU veoma poseban i za nas: učiniće da vjerujemo da situaciji u Uniji nije tako tragična, niti tako teška kao što neki govore. Učiniće da vjerujemo da ova Unija još ima budućnosti i svoje privlačne snage“, istakao je Vigenin.

Crna Gora čeka da istog dana, sa istog mjesta, čuje datum kada će započeti završni pregovori o prijemu, a zvanični Beograd se ovih dana iz petnih žila trudi da ostavi kakav-takav utisak kooperativnosti kada je riječ o odnosima sa Kosovom.

Šanse za Beograd

Tako je, neplanirano, i posljednji, osmi po redu krug pregovora sa Prištinom trajao tri duga dana i noći, da bi se u subotu rano ujutro konačno došlo do sporazuma o pitanju zbog kojeg već mjesecima traju nemiri na sjeveru Kosova - upravljanju granicama.
Šefovi pregovaračkih timova Prištine i Beograda, Edita Tahiri i Borislav Stefanović na pregovorima u Briselu, novembar 2011,

Šefovi pregovaračkih timova Prištine i Beograda, Edita Tahiri i Borislav Stefanović na pregovorima u Briselu, novembar 2011,


U najkraćem, biće to zajednički posao i odgovornost, uz učešće evropske civilne misije, a tek kao pokazna vježba nalaženja zajedničkih tačaka i u dva suprotna stava o istom pitanju, izjave sa dvije suprotne strane pred završnu rundu:

"Mislim da je dobra stvar što je prihvaćen naš predlog da se razgovori nastave. Mi smo sinoć, posle više od dvanaest sati teških razgovora rekli da je naša delegacija tu na raspolaganju za nastavak razgovora oko predstavljanja Prištine u regionalnim inicijativama i regulisanja administrativnih prelaza. Dobro je da ćemo danas imati priliku da uložimo dodatne napore da bi ova dva problema rešili. Mi smo dali konkretne predloge, različite modalitete kako bi mogli da rešimo te probleme. U svakom slučaju očekujemo da Priština pokaže dodatnu konstruktivnost i napusti svoje maksimalističke pozicije i da pokuša, uz uticaj međunarodne zajednice, da više ne inisistira na potvrđivanju svoje tzv. državnosti jer je to nešto na šta mi nikako ne možemo pristati"
, izjavio je tada šef pregovaračkog tima Beograda, Borko Stefanović.

Šefica pregovaračkog tima Prištine, Edita Tahiri, navela je pred početak runde na kojoj je sklopljen dogovor o prelazu da se Srbija se protivi ideji predstavljenoj njihovoj javnosti da je riječ o prelazima 1 i 3.

"U stvari, ti su prelazi pod kontrolom Republike Kosovo, a integrisano upravljanje granicom je u stvari saradnja dvije države. Teškoća postizanja sporazuma je u tome da treba da kažu istinu narodu u Srbiji. Moja poruka je da je integrisano upravljanje granicom od koristi za obje države i da će popraviti život našim građanima, te dovesti region bliže Evropskoj uniji. Na Srbiji je da donese veliku političku odluku, da se okrene od prošlosti prema budućnosti“, istakla je Tahiri.

Nakon sporazuma, oči su uprte prema zvaničnom Berlinu, odakle je, tek par sati pred dogovor Beograda i Prištine, kancelarka Angela Merkel uz žaljenje konstatovala da u ovakvim okolnostima, kada su njemački vojnici u sastavu KFOR-a izloženi opasnosti na sjeveru Kosova a Beograd ne pokazuje dovoljno kooperativnosti, ne može podržati kandidaturu Srbije.

Sada bi se, moguće već u ponedeljak 5. decembra, na ponovnom sastanku evropskih ministara vanjskih poslova, njemačka strana mogla priključiti evropskoj većini i Evropskoj komisiji u stavu da je Beograd zasluženo došao do tačke da bude prepoznat kao evropski kandidat.

O Bosni i Hercegovini - bili su kratki i evropski ministri koji su prošlog četvrtka analizirali prilike na Zapadnom Balkanu: jedino što su mogli reći jeste žaljenje što bh. politički lideri još uvijek nisu našli snage i političke mudrosti da dođu do sporazuma o državnoj vlasti, neophodnim zakonima i prilagođenju Ustava presudi Evropskog suda za ljudska prava. Sasvim dovoljno poruka koje, na žalost, kao i brojne prethodne, nisu stigle do konačne adrese.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG