Dostupni linkovi

logo-print

Balkan, NATO i EU: Ukrajina važno pitanje za zemlje regiona


Plakat u Moskvi, mart 2014.

Plakat u Moskvi, mart 2014.

Dešavanja u Ukrajini itekako se reflektuje na zemlje Balkana. Javnost s pažnjom prati dešavanja u toj zemlji, bilo zbog neriješenih politička pitanja npr. u BiH, ili tradicionalne privrženosti Rusiji, kao u Crnoj Gori, Srbiji i jednom dijelu BiH. Ukrajinska kriza može, ali i ne mora uticati na odlučnost zemalja regiona na putu ka članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja godinama zastaje na putu evroatlantskih integracija, pristupanje NATO savezu najvažnije je vanjskopolitičko pitanje imajući u vidu novu varijablu sigurnosti koja se pojavila sa krizom u Ukrajini, smatra analitičar Nerzuk Ćurak.

Iako je prije nekoliko godina Predsjedništvo BiH konsenzusom donijelo odluku o ulasku BiH u NATO, danas, pak, veliki broj građana i ne zna da postoji takva odluka.

Za zastoj na evroatlantskom putu BiH nisu samo odgovorne političke elite, smatra Ćurak, već i međunarodna zajednica, pa i NATO, koji bi prema BiH trebao imati drugačiji odnos:

„Kad ponizite jednu zemlju kao što je međunarodna zajednica ponizila BiH ne dozvoljavajući joj da uopće može postati samoodrživa politička zajednica, forsirajući nacionalističke elite u zemlji kao bogomdane i ne radeći svoj posao, znate da unutar tako zakovane strukture nije moguće donositi valjane odluke. Na kraju-krajeva, NATO ima veliki dug prema BiH, jer je upravo BiH zemlja koja je omogućila da NATO u drugim krizama djeluje zahvaljujući iskustvu iz BiH. Ja ne vidim nijedan valjan razlog da se onda takva zemlja odmah ne uključi u NATO“, konstatuje Ćurak.

Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO uglavnom zavisi od Srbije, smatra profesor Ćurak:

„Ako Srbija ne krene na taj put, teško je očekivati da će BiH ući u NATO, izuzimajući situaciju u kojoj bi došlo do nagle, radikalne promjene politike međunarodne zajednice koja bi se ponovo umiješala u svoj posao i počela da radi ono što joj je i mandat. Pošto će to najvjerojatnije izostati, ulazak BiH u NATO je krajnje diksutabilan“, ocjenjuje Ćurak.

Suprotno Nerzuku Ćurku, Miloš Šolaja, direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose i profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, smatra da je problem evroatlantskih integracija isključivo unutrašnje pitanje BiH:

„Sam odnos BiH prema NATO-u sasvim je sigurno da će imati određen odnos i prema onome što se događa danas u Rusiji i u Srbiji, i to prije svega zboga onoga što je stav RS-a. Danas je sasvim drugačija spoljnopolitička situacija i sasvim su drugačije geopolitičke prilike. Činjenica je da će se o tome voditi računa. Na kraju-krajeva, vidimo izjave zvaničnika i RS-a i BiH i Srbije koje govore u prilog jednom neutralnijem pristupu. U ovom trenutku mislim da je teško govoriti da će se nešto ubrzavati u prilog pristupu NATO-u“, konstatuje Šolaja.

Srbija i Hrvatska

Sudeći prema izjavi Jelene Milić iz beogradskog Centra za evroatlantske studije Srbija trenutno nema politiku pristupanja NATO-u, a zvanično je vojno neutralna zemlja:

„Mislim da je stvar članstva u NATO-u stvar gde moramo da donesemo političku odluku, da je donese građanstvo i da se o njoj ozbiljnije razmatra, a ne samo da se saradnja provodi na mala vrata kroz Ministarstvo odbrane. Objektivan razlog je intervencija NATO-a 1999. godine. Srpska javnost je jednostavno pamti. Većina građana je još uvek loše informisana šta su bili razlozi zašto je NATO bio prinuđen da interveniše“, kaže Jelena Milić.

Informacije o koristima koje zemlje dobijaju ulaskom u NATO i EU nisu dostupne srpskoj javnosti, kaže Jelena Milić i dodaje da Srbija danas nije čvrsto opredijeljena ni za članstvo u EU:

„Događaji u Ukrajini, pogotovo oni od Majdana i Krima su pokazali koliko je jaka zavisnost srpske vlade od zvanične politike Rusije, tako da se bojim da je ta ružičasta slika koja je predstavljena u zapadnoj javnosti, da je briselski sporazum bio gejm čejndžer, ustvari nije tako crno-bela i da na to moramo na vreme da obratimo pažnju.“

Crna Gora očekuje da bude prva naredna članica NATO-a, ali i pored toga javnost je zbog ovog pitanja podijeljena, kaže Dritan Abazović, poslanik u Skupštini Crne Gore:

„Mislim da je javna podrška ono sa čim generalno imamo problem. Za razliku od Parlamenta gdje postoji dvotrećinska većina za učlanjenje u NATO, u javnom mnijenju ta većina ne postoji, ona je ispod 50 posto“
, kaže Abazović.

Koristi koje članica Sjevernoatlantskog saveza može imati osjetila je Hrvatska, koja je već pet godina u NATO savezu.

„Jednostavno rečeno, Hrvatska nema niti jedno negativno iskustvo zbog članstva u NATO-u, iako je u vrijeme kad smo i mi ulazili u savez bilo dosta nekakvih stereotipa o tome da će se graditi NATO baze u Hrvatskoj, da će naši vojnici ginuti za strane interese“, navodi Davor Božinović, poslanik u Saboru i bivši ministar odbrane.

Da li će doći do ubrzanja evroatlantskih integracija u zemljama regiona teško je reći. Čini se da vlade zemalja regiona sa velikom pažnjom iščekuju ishod ukrajinske krize, a neki mjerkaju kome se prikloniti u trenutnoj situaciji na evropskoj političkoj sceni.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG