Dostupni linkovi

logo-print

Društva i države većine zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije već decenijama se vrte ukrug, daleko od demokratskih standarda modernog svijeta, kojima navodno političke elite tih zemalja teže, smatra niz profesora, analitičara i novinara iz regiona.

Odnos politike, medija i javnosti uopće je takav da politika opstaje na podjelama, utječe na to koji će mediji postojati, a sve to već godinama posmatra pasivna javnost.

Posljednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori, tvrde analitičari, samo su nastavak dugotrajne matrice podjela u društvu te zemlje na procrnogorske i prosrpske snage.

"Upravo na tim podjelama, imamo situaciju u Crnoj Gori da jedna politička struktura vlada već više od 27 godina. Evo, kako stvari stoje, i naredne četiri godine će imati vlast u Crnoj Gori, upravo instistirajući na podjelama, na svakom polju u Crnoj Gori", objašnjava koordinatorica Škole demokratskog rukovođenja pri Građanskoj alijansi iz Podgorice Sanja Rašović.

Duboke podjele u društvu, na osnovu kojih politika profitira, nisu, međutim, samo osobina Crne Gore. Aleksandar Trifunović iz nezavisnog magazina i portala "Buka" iz Banja Luke, stanje u BiH opisuje kao reality show koji traje već 20 godina, u kojem su – kako kaže - opskurni likovi Bog zna kako došli u politički život kao bitni ljudi i koji ne žele da izgube tu bitnost.

Aleksandar Trifunović: Politika odlučuje koji će medij da opstane, koji neće opstati

Aleksandar Trifunović: Politika odlučuje koji će medij da opstane, koji neće opstati

"Sistem u kojem se pravna država uopšte ne poštuje je napravljen tako da on samo služi onima koji ga u tom trenutku kontrolišu, a to je politika. Tako da sistem sve manje koristi građanima, politika svjesno to opravdava nekim, tipa, 'odbrambeno-otadžbinskim' razlozima, da tako kažem", kazao je Trifunović.

U takvom okruženju, govori Trifunović, nastaju mediji koji odgovaraju politici, pa nema velikih firmi koje se oglašavaju u popularnim medijima, navodeći primjer portala "Buka".

"'Buka' je, kao portal, među deset najposjećenijih u BiH. Mi imamo vrlo malo firmi, bosanskohercegovačkih, koje se kod nas reklamiraju. Znači, po svim parametrima, bitnim, bi se trebali reklamirati, ali se ne reklamiraju. Jednostavno, politika odlučuje koji će medij da opstane, koji neće opstati", dodao je Trifunović.

Krivi su i sami mediji

Urednik i novinar Sead Sadiković, iz popularnog magazina "Bez granica" na crnogorskoj televiziji "Vijesti", kaže da su dileme oko demokratskog društva i slobodnog novinarstva poput pitanja - šta je starije – jaje ili kokoš? Slobodno novinarstvo bi rodilo demokratsko društvo, govori Sadiković.

"A kad je nedemokratsko društvo, onda je novinarstvo, i uopšte mediji, su na neki način slika tog društva, dakle, i neslobodni, pa se nažalost u tom začaranom krugu ili pitanju 'Što je starije, jaje ili kokoš?' ili slobodno novinarstvo ili demokratsko društvo, mislim, još moramo 'vrćet' pa jedno četvrt vijeka", smatra Sadiković.

Sead Sadiković: Slobodno novinarstvo bi rodilo demokratsko društvo

Sead Sadiković: Slobodno novinarstvo bi rodilo demokratsko društvo

U svemu tome bitna je činjenica da je javno mnijenje pasivno.

"Moram reći da jednim dijelom i mediji snose odgovornost za takvo stanje, jer rijetki su novinari koji će na kritički način pisati o vladajućim političkim strukturama, jer – kao što znamo – velika većina je onih koji zapravo rade u službi određenih političkih partija", komentariše za RSE profesorica sa Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru Semina Ajvaz.

Primjer iz Crne Gore, gdje su, govori Sanja Rašović, koordinatorica Škole demokratskog rukovođenja iz Podgorice, nalazi praćenja rada najjačih medija u predizbornoj kampanji pokazali da su mediji već bili izabrali.

"Tako da onaj čitalac ili gledalac koji je gledao isključivo jednu televiziju ili čitao određeni štampani medij, mogao je da ima jednu potpuno neobjektivnu sliku o tome kako se političke partije ponašaju, kakve imaju programe, itd.", govori Rašović.

Predsjednik Kluba novinara Mostar i urednik portala starmo.ba Faruk Kajtaz naglašava da procvat tehnologije jeste utjecao i na medije u BiH, ali da to ne znači i da se dogodio kvalitativni skok.

"Možemo čuti jako puno glasova u medijskom prostoru, međutim, bojim se da ima u svemu tome jako puno oportunizma i onih koji radije opisuju probleme, nego što ukazuju na stvarne izvore dugoročnih političkih zbivanja u BiH", naveo je Kajtaz.

Profesorica Semina Ajvaz dodaje da se glas građana najčešće čuje putem društvenih mreža. Međutim, kaže kako smatra da se javnost ustručava bilo šta komentirati.

"U Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji sloboda govora i izražavanja, jer svako istupanje u taj javni prostor podrazumijeva i određenu vrstu sankcija i kritike", kazala je prof. Ajvaz.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG