Dostupni linkovi

logo-print

Na Balkanu knjiga sve manje dostupna, ali i sve manje željena


Čitanje, ilustrativna fotografija

Čitanje, ilustrativna fotografija

Svjetski dan knjige i autorskih prava je 23. april/travanj. Tim povodom, bilo bi sjajno zapitati se – koliko smo knjiga pročitali ove godine? Da li je sve veće siromaštvo dobar izgovor da ne kupujemo knjige? Ali, zar ih tada ne bismo jednostavno mogli posuditi u nekoj knjižnici ili od prijatelja? I ma koliko bio sjajan osjećaj imati knjigu u rukama, mlađima je prihvatljivija ona u elektroničkom izdanju. Koliko je knjiga dostupna i koliko željena na Balkanu – istraživali smo u temi tjedna.

Uz Svjetski dan knjige u Sarajevu su upriličene dvije značajne manifestacije: tradicijski Međunarodni sajam knjige i Proljeće u Buybooku. Prema običaju, to su jedinstvene prilike da zaljubljenici u lijepu riječ dođu na svoje jer u normalnim prilikama rijetko mogu uživati u kupovini knjiga. Knjiga je, naime, sve manje dostupna, ali i sve manje željena. S jedne strane, vlasti do kraja zapostavljaju izdavačku, ali i knjižničnu djelatnost, a nove tehnologije sve više čitatelja odvraćaju od nekad omiljenih navika – ističu sugovornici Bude Vukobrata u priči "Novi mediji vs knjiga: Da li je posrnula kultura čitanja?".

Ako je suditi po posjeti i kupovini na Oktobarskom tradicionalnom sajmu knjiga u Beogradu i rasprodajama tokom Noći knjige, kada se u dugim redovima čeka početak prodaje sa značajnim popustom, ili povodom aktualnog Svjetskog dana knjige – čitatelja u Srbiji ima. Ipak, to su specijalni datumi za knjižare, izdavače i pisce. Što se događa ostalim danima? Kakav je ukus čitatelja? Što biraju, kada im se nude, jedna pored druge, knjiga provjerenog stranog ili domaćeg autora i jedna od takozvanih "voditeljskih" naslova? Detalje donosi Branka Mihajlović u tekstu "Knjižare u Srbiji: Pored Velikića šepuri se ispovest TV voditeljke".

Primjer e-knjige ili elektroničke knjige

Primjer e-knjige ili elektroničke knjige

Ljubitelji pisane riječi u Crnoj Gori prate svjetske trendove u književnosti, dok su klasici uvijek traženi. I dok su crnogorski pisci i izdavači suglasni da elektroničko izdanje ne može da zamjeni klasičnu knjigu koju prsti osjećaju i koja miriše, postavlja se pitanje – kakva se literatura čita i da li su popularni pisci sa Balkana? Priču " 'Starletni' momenat u literaturi unazađuje društvo" ima Lela Šćepanović.

Hrvatski izdavači objavljuju mnogo i raznoliko, hrvatski građani čitaju mnogo i raznoliko, a, i izdavači i književnici, digli su ruke od državne politike prema knjizi jer je državna politika prema knjizi davno digla ruke od njih. Pročitajte tekst Enisa Zebića "Knjiga i kultura čitanja spali na najniže grane".

Knjigu još neće zamijeniti elektronička, smatraju čitatelji u Sjevernoj Mitrovici. U knjižnicama kažu da se, pored stručne i školske literature, najviše čita beletristika domaćih i stranih autora. Prevoditeljstvo je kao profesija na margini, i društvo joj ne pridaje veliki značaj, stav je prevoditelja. Autorska prava je, i pored zakona koji ih garantiraju, sve teže zaštititi, smatraju izdavači. Pojedinosti ima Maja Fićović u priči "Novo vreme neće ubiti knjigu".

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG