Dostupni linkovi

logo-print

Balkan: Kako je govor mržnje pregazio kulturu komunikacije


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

O kulturi komunikacije u trouglu mediji-javnost-političari govorimo u temi sedmice. Ko je na Balkanu najodgovorniji za primitivizam u javnom obraćanju?

Iako je govor mržnje u Srbiji svoje "zlatne doba" imao tokom Miloševićevog režima, kada su mediji u tri smjene štancali tekstove i priloge protiv Hrvata, Bosanaca, Albanaca i "domicilnih ništarija", tamošnji javni prostor i dalje je zagađen verbalnim nasiljem, ali i tabloidnim žutilom, koje opstaje, bez obzira na to koja stranka ima skupštinsku većinu. Umjesto tolerancije prema drugima i drugačijima, njeguju se nasilje i uvrede. Detalje ima Dušan Komarčević u tekstu (Ne)kultura komuniciranja u javnom prostoru.

Komunikacija na relaciji politika-mediji-javnost u Crnoj Gori u potpunosti odgovara opštem stanju društva i države gdje dominira odsustvo odgovornosti. No, stručnjaci nisu saglasni oko toga koliko je primitivizam zaista prisutan. Više pojedinosti u priči Esada Krcića Kultura komunikacije i 'slučajni' ekscesi.

Da u hrvatskom Saboru nema zastupnika stranke osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša, koji nastavljaju sa govorom mržnje, pretežni dio primitivizma bile bi jeftine dosjetke i grube uvrede. U Hrvatskom novinarskom društvu kažu kako bi se efikasnije borili protiv primitivizma i neprofesionalnosti u medijima, da se u toj borbi novinarima pridruže i - izdavači. Pročitajte tekst Enisa Zebića Stručnjaci upozoravaju: Neprihvatljivo izražavanje u javnom prostoru.

Govor mržnje na Kosovu najprisutniji je na Internetu i u medijima. Tome je razlog nebriga državnih organa prema zaštiti slobode govora - navode sagovornici Amre Zejneli u tekstu Jezik mržnje i arogancije u javnom prostoru.

I na kraju Bosna i Hercegovina, čiji je Bermudski nacionalni trougao mediji-politika-javnost pojeo čak i pojmove kultura i komunikacija, do te mjere, da našeg novinara Budu Vukobrata bez ostatka podsjeća na sintagmu - nastavak rata drugim sredstvima. Detaljnije u priči Uličarski žargon zagadio prostor javne komunikacije.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG