Dostupni linkovi

logo-print

Balet na Balkanu: Znamo li prepoznati talente i ulagati u njih


S lijeva na desno: Edina Pličanić, Goran Božinov, Konstantin Kostjukov, Edina Papo, Jelena Kajgo, Sanja Nešković Peršin i Milena Burić iz Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Sarajevo, 18. novembar 2015.

S lijeva na desno: Edina Pličanić, Goran Božinov, Konstantin Kostjukov, Edina Papo, Jelena Kajgo, Sanja Nešković Peršin i Milena Burić iz Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Sarajevo, 18. novembar 2015.

Neulaganje, bez prijeko potrebnog kadra i beneficiranog radnog staža - prava je umjetnost kako balet uopšte opstaje u zemljama Zapadnog Balkana. Ovo su riječi upućene sa nedavne konferencije "Umjetnost baleta danas" koja je u Sarajevu (17. i 18. novembar), prvi put poslije 25 godina, okupila predstavnike baletskih ansambala iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.

Bez obzira bili u Evropskoj uniji ili ne, zemlje bivše Jugoslavije, dijele slične probleme kada je u pitanju održavanje i razvoj baleta.

"Danas balet nema adekvatne uslove za rad i opstanak", navodi Konstantin Kostjukov, v.d. direktora Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu.

"Možemo da kažemo da kulturna galerija koja postoji u svakoj državi, ako govorimo o baletu na Balkanu, ona je poluprazna. Ne možemo da imamo dobre rezultate, dobre igrače ili dobre predstave ako nemamo s kim da radimo. Nama je neophodna, pre svega, dobra baletska škola. Na žalost, mogu da kažem da se, generalno u celom regionu, akcenat daje na potpuno druge stvari koje nemaju nikakvu težinu", ističe Kostjukov, Ukrajinac sa adresom u Srbiji, a od 1991. godine i prvak baleta beogradskog Narodnog pozorišta.

Pohađanje baletske škole nije popularno među mladima u Srbiji, navodi Kostjukov, jer ovaj posao zahtijeva fizički i psihički napor.

Balet - savršeni spoj pokreta i osjećaja

Balet - savršeni spoj pokreta i osjećaja

"Čak i kada se deca odluče da idu u baletsku školu - pitanje je imaju li adekvatne uslove za školovanje. U 21. veku to nije prihvatljivo. Smatram da nije toliko teško izdvojiti novac za prave stvari kakav je balet ako pogledamo šta se sve danas dešava i popularizira na televiziji i šta sve gledamo od show programa i atrakcija koje ništa ne nude osim jednog trenutka nekakvog uspeha, a niti govori o tradiciji, istoriji i bogatstvu neke zemlje", riječi su Konstantina Kostjukova.

S druge strane, balet u Hrvatskoj itekako živi, iako je gorući problem neriješen beneficiran radni staž. Međutim, otkako je ova zemlja postala članica Evropske unije, pa njeni građani mogu tražiti posao bilo gdje unutar Unije, sve veći broj baletskih umjetnika traži sreću izvan Hrvatske.

"Toga je bilo i prije i bit će uvijek. Ne gledam na to kao na nešto loše, čak mi je drago kad kolege odu i skupe iskustvo, te nam se vrate s novim iskustvom, a što je i priroda našeg posla. Inače, u Hrvatskoj vlada velika zainteresiranost za ples. Ples ima veliku tradiciju i čini mi se da je ponovno nekakva renesansa plesa u Hrvatskoj", ističe Edina Pličanić, prvakinja Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.

Drugačijeg je stava Jelena Kajgo, umjetnička direktorica Bitef Dancy Company iz Beograda.

Predstava sa Balet Festa Sarajevo, 2011.

Predstava sa Balet Festa Sarajevo, 2011.

"Moram priznati da kada slušam svoje kolege javlja mi se jedno ambivalentno osećanje. Divno je kada vam igrači odu, ali, s druge strane, velika je frustracija kada školujete igrača i kada on otkrije svoj talenat i onda samo ode. To je istovremeno lepo i loše osećanje jer znate da ga vaša publika nikada neće videti. Kada bismo sabrali sve naše igrače koji su napustili zemlju - to bi bio jedan ansambl svetskog renomea", iskreno će Kajgo.

V.d. umjetničkog direktora Baleta Makedonske opere i baleta Goran Božinov navodi da se i oni susreću sa sličnim problemima, mada uspijevaju ponuditi premijere bijelog baleta i nešto moderniji repertoar.

"Godišnje imamo između 50 i 60 predstava. Predstave su unapred pune, osobito klasične predstave. U poslednjih deset godina puno se investiralo u balet. Međutim, najveći problem je kadar, pogotovo potencijal muškog kadra. Zbog nedostatka domaćih muških igrača moramo da zovemo inostrane igrače. Drugim rečima, moramo da investiramo u dece i škole, država mora to da investira", konstatuje Božinov.

Umjetnička voditeljica Baleta Slovenskog narodnog gledališča Opere in baleta Ljubljana Sanja Nešković Peršin ističe da oni imaju 44 plesača, te da svake godine imaju po dvije premijere i to zahvaljujući menadžmentu koji je odlučio da ne štedi na programu. Međutim, jedan od poduhvata kojim se ponose je "Mladi slovenački balet" osnovan 2014. godina, a koji se djelimično finansira putem EU fondova.

Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

" 'Mladi slovenački balet' ima osam igrača. Oni imaju svoju produkciju koju moraju realizirati, ali ti plesači stoje nama na usluzi ukoliko ih trebamo za neke naše predstave. Osam baletnih igrača je, ipak, velik broj, tako da si možemo priuštiti veće produkcije kao što su 'Labuđe jezero', a da to bude na jednom kvalitetnom nivou", kaže Nešković Peršin.

Dvodnevni susret čelnih ljudi baletskih kompanija iz zemalja susjedstva u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (17.-18. novembar), koji umjetnička direktorica Balet Festa Sarajevo Edina Papo ocjenjuje historijskim, organizovan je upravo u okviru šestog sarajevskog Balet Festa. Razmjena iskustava u namjeri poboljšanja statusa ovog vida plesne umjetnosti od ključne je važnosti.

"Neke nove ideje stavili smo na papir i to ćemo svi zajedno, kolege svako u svojoj državi bivše Jugoslavije, dati odgovornim ljudima da o tome razmisle, da vide šta je to važno i gdje je taj nivo umjetnosti baleta danas. Zaslužujemo da nas se u društvu tretira mnogo dostojanstvenije i mnogo bolje i da probamo uspostaviti taj divni običaj koji je bio u bivšem sistemu - da se družimo gostujući teatar teatru u gostima ili festival festivalu", kaže Papo.

Savremeni balet, ilustrativna fotografija

Savremeni balet, ilustrativna fotografija

Da učesnici regionalne konferencije "Umjetnost baleta danas" pozdravljaju njeno organizovanje, prvo u regiji nakon više od 20 godina, svjedoči i potreba za nastavak saradnje. Planirano je da se već naredne godina ista konferencija priredi i u Beogradu.

"Ovakvi susreti moraju postati tradicionalni jer je to jedini način da uz neku zajedničku podršku i saradnju popravimo status ove umetnosti i da više skrenemo na nju pažnju. Ovo je izuzetno značajna inicijativa koju ćemo pokušati da već koliko iduće godine ponovimo u Beogradu. Plan nam je da se negde krajem maja ili početkom juna sastanemo tokom Festivala koreografskih minijatura koji se održava u Narodnom pozorištu", zaključuje Jelena Kajgo.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG