Dostupni linkovi

logo-print

Bajram u izbjeglištvu: Sve što trebamo je mir

  • RSE

U prihvatnom centru Opatovac u Hrvatskoj, preko 2.000 izbjeglica sa Bliskog istoka, uglavnom žena i djece dočekalo je Kurban-bajram. Jedina želja za ovaj blagdan im je, kako navode, da odu na neko sigurno mjesto i da u njihovim državama konačno bude mir.

Veliki broj njih je razdvojen od svojih porodica. Žene i djeca čekuju autobuse i pogledima traže svoje muževi i očeve. Svaki novi autobus budi nadu da će stići neko od obitelji.

Djeca se boje i na sekundu se odvojiti od roditelja. Izmoreni su i nepripremljeni za hladne dane koji dolaze.

Jamad iz Sirije kaže da je nekada Bajram proslavljao sa svojom porodicom svečano.

"Nekoć sam za Bajram vodio djecu u kupovinu, kupovao im odjeću, izveo bih ih negdje na ručak, uživali bismo taj dan u zajedničkom druženju. Sada sjedimo na zemlji, kisnemo, hladno je. Razmišljam o svojoj zemlji", priča Jamad.

Pojedinosti iz Opatovca donosi Maja Nikolić u priči "Bajram u kampu Opatovac: Želimo mir u našim zemljama".

Beogradska bajramska sofra

Umesto u toplini sopstvenog doma, islamski vernici iz Sirije, Avganistana i drugih ratom zahvaćenih područja, obeležili su ovaj dan pod vedrim nebom u tuđini.

Ipak, da bi se osećali što prijatnije, Islamska zajednica Srbije i Fondacija "Ana i Vlade Divac" pripremili su im bajramsku sofru, na kojoj su im delili pakete sa hranom i slatkišima za decu.

Ahmada Nurija, 27-godišnjeg Avganistanca iz Kabula, novinar RSE zatiče u u Beograduu parku, ispred bajramske sofre, gde je dobio lanč-paket sa hlebom, salatom, baklavom, vodom i drugim namirnicama.

"Ovo je humanost. Ljudi su doneli hranu za sve imigrante ovde. Pokušavaju da pokažu da smo svi ljudi i da nema razlika među nama. Ljudi ovde ne razmišljaju da su daleko od svojih zemalja. Osećaju se sigurno i zaštićeno. To je najvažnije za ljude", ističe Ahmad za RSE.

(RSE foto: Vesna Anđić)


Iza Ahmada je na hiljade pređenih kilometara i neprijatnih iskustava. Ispred njega neizvesnost i ograde – vidljive i nevidljive – na granicama evropskih zemalja. Ipak, Ahmad ima poruku za evropske zvaničnike.

"Moja nada i poruka upućena evropskim zemljama je da pokušaju nas prihvate, ako je to moguće. Jer, u našim zemljama se vode borbe. Da nema rata, niko ne bi napustio svoju porodicu. Ali, mi se nadamo da će otvoriti granice i da ćemo tamo otići kao normalni ljudi. Pokušavamo da nađemo dobro mesto, da živimo kao ljudi", zaključuje Ahmad.

Detalje iz Beograda donosi Dušan Komarčević u tekstu "Bajramska sofra za izbeglice u Beogradu".

Priština: Solidarnost sa izbeglicama

Mir, ljubav i solidarnost bile su neke od poruka upućenih sa centralne manifestacije povodom Kurban-bajrama održane u Velikoj džamiji u Prištini. Posebno su naglašeni pozivi za solidarnost sa izbeglicama iz Sirije i Iraka.

Kosovski muftija, Naim Trnava, pomolio se da Kosovo prevaziđe probleme sa kojima se suočava kako bi svi građani imali blagostanje. On je, takođe, pomolio da države koje su u ratu, kao što su Irak i Sirija, pronađu mir, te je uputio pozive na solidarnost sa izbeglicama koje su izbegle u Evropu.

"Molimo se da zemlje u konfliktima što pre budu u miru. Molimo se da narod Sirije i Iraka pronađu mir, da izbeglice naiđu na solidarnost, humanost drugih naroda. Ne smemo ostati indiferentni prema onom što kuca na naša vrata - prema patnji sirijskih izbeglica. Pozivam sve da na solidarnost, od Boga nam je zadatak da se brinemo za njih", kazao je Trnava.

Pročitajte izvještaj dopisnice RSE iz Prištine Amre Zejneli "Kurban-bajram u Prištini: Mir, blagostanje i solidarnost sa izbeglicama".

Kurban-bajram u Mostaru, 2015.

Kurban-bajram u Mostaru, 2015.

Iako se Bosna i Hercegovina još uvijek nije direktno susrela sa problematikom tranzita migranata, mostarski muftija Salem ef. Dedović se u bajramskoj hudbi (prigodnom govoru) osvrnuo na izbjegličku krizu koja je pogodila Evropu, te je pozvao na očuvanje bosanske tradicije islama.

"Malo ko u tim zemljama od odgovornih i vjerskih i državnih predstavnika pokazuje zrelosti i razboritosti da se učini dovoljno napora i nasilje okonča, te da se drama konačno prekine i dođe do mira", rekao je muftija Dedović, ističući da ni svetost (lunarnog) mjeseca Zu-l-hidždžeta ni bajramski dani ne unose ni tračak nade da će se to u skorijoj budućnosti desiti.

Kako je Mostar obilježio najsvetiji praznik svih muslimana, Kurban-bajram, pročitajte u tekstu Mirsada Behrama "Kurban-bajram u Mostaru: Ne treba nam getoizirani koncept islama".

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG