Dostupni linkovi

logo-print

Biden u Kijevu na godišnjicu Euromajdana


Joe Biden i Arsenij Jatsenjuk

Joe Biden i Arsenij Jatsenjuk

Američki potpredsjednik Joe Biden sastao se u Kijevu s ukrajinskim liderima. Njegov dolazak odvija se paraleno s obilježavanje godišnjice početka protesta koji su doveli do zbacivanja režima Vikotora Janukoviča u februaru 2014.

U Kijevu očekuju da će uz posjetu Kijevu američki potpredsjednik najaviti snažniju pomoć u naoružanju Ukrajini.

Prema do sada raspoloživim informacijama radi se o vozilima Hamer koji su višak u inventaru Pentagona, kao i isporukama prethodno obećanih radara koji mogu otkriti lokaciju neprijateljskih minobacača.

Nije poznata vrijednost ove donacije.

No, Rusija je već upozorila Sjedinjene Države da se Moskva protivi slanju bilo kakve vojne pomoći Ukrajini.

Glasnogovornik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Aleksandr Lukaševič je u četvrtak izjavio da bi to bila velika promjena u politici SAD-a prema sukobu u Ukrajini.

Lukašević se referirao na izjave pomoćnika savjetnika za nacionalnu sigurnost Antoni Blinkena, koji je dan ranije na kongresnom saslušanju otvorio mogućnost vojne pomoći Ukrajini, pojašnjavajući da bi to moglo natjerati Rusiji da dva puta razmisli prije nego krene u akciju.

Direktor press ureda američkog State Departmenta Jeffrey Rathke novinarima je ponovio da se stav SAD oko vojne pomoći nije promijenio, te da Washington "vjeruje da nema vojnog rješenja."

U Ukrajini je u petak nacionalni praznik - Dan digniteta i dostojanstva u znak sjećanja na početak demokratskih protesta.

Ljudi se okupljaju na Majdanu, trgu u centru Kijeva, i polažu vijence u znak sjećanja na više od 100 poginulih.

Stanovnica Kijeva Vira Solovjova kaže da je Majdan doprinio ”buđenju svijesti Ukrajinaca, jedinstvu i nadi da je rođena nacija”.

Euromajdan demonstracije počele su okupljanjem nekoliko stotina ljudi nakon što je tadašnji predsjednik odbio potpisati sporazum s EU o pridruživanju odlučujući se za bliže veze s Rusijom.

No, ubrzo je broj prosvjednika rastao, a s njima i brutalni pokušaji policije da razbije demonstracije.

Prosvjednici su tražili odlazak s vlasti Viktora Janukoviča. U februaru, nakon krvavih sukoba policije s demonstrantima, nakon kojih je ubijeno više od 100 ljudi, Janukovič je svrgnut i bježi u Rusiju.

U martu je Moskva anektirala ukrajinski poluotok Krim, slijedili su sukobi sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Prema podacima UN više od 4.300 tisuća je poginulo, a gotovo deset tisuća ranjenih ukonfliktu zbog kojeg su odnosi Zapada i Rusije na najnižem nivou od Hladnog rata.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG