Dostupni linkovi

logo-print

Azilanti u Crnoj Gori: Sanjamo bolji život


Azilanti u Podgorici, foto: Vijesti

Azilanti u Podgorici, foto: Vijesti

Crna Gora se u poslednjih godinu suočava sa značajnim prilivom migranata, tražioca azila. Bez Centra za azilante i brojka od njih stotinu predstavlja pritisak za Vladu koja je dužna da im obezbijedi smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu…

Na par lokacija u Podgorici u privatnim kućama trenutno je zbrinuto skoro 200 migranata, uglavnom iz Alžira, Maroka, Egipta, Palestine, Avganistana i drugih afričkih i azijskih zemalja zahvaćenih nemirima.

Akhlak Ahmad iz Avganistana, koga smo sa još dvadesetak tražioca azila zatekli u jednom od prihvatlišta na periferiji Podgorice, kaže da je pobjegao od nevolje:

"Niko normalan ne bježi iz svoje zemlje, ako mu je tamo dobro. U Crnoj Gori je dobro, bez nasilja. Ljudi su srećni, idu na posao i noću mirno spavaju", kaže ovaj dvadestčetvorogodišnjak koji je ilegalnim kanalima za 6.000 dolara preko Pakistana, Irana, Turske, Grcke i Albanije nedavno stigao u Crnu Goru.

Halidu iz Alžira Crna Gora je samo privremeno utočište.

"Šta da radim ovdje? Svi žele dalje, u Njemačku i druge zemlje. Svi sanjamo bolji život i budućnost. Ovdje samo spavamo. Ništa ne radimo", kaže.

U poslednjih pet godina i zakonskog regulisanja pitanja aila, samo jedno lice je do sada dobilo taj statsu. Formirana je kancelarja pri MUP-u, proširene nadležnosti Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica, a do kraja godine Crna Gora bi trebalo da dobije i Centar za azilante, kapaciteta za svega 65 osoba.

"Crna Gora ima funkcionalan sistem azila, ali ga treba osnažiti zbog sveg većeg broja tražilaca azila", ukazuje za naš program šefica UNHCR-ove kancelarije u Podgorici Brita Helleland.

"Osnovni uslovi prihvata stranaca su zadovoljeni, ali svakako treba obratiti pažnju na cinjenicu da je prije dvije godine bilo svega 9 tražilaca azila, a u prvih osam mjeseci ove godine 668, što predstavlja veliki pritisak na vladu koja treba da im obezbijedi boravak i zaštitu", ocjenjuje Helleland.

Prilika za odlazak na Zapad

U UNHCR-u, kao i Centru za azil pri Zavodu za izbjeglice, ukazuju da je u glavnom riječ o ekonomskim migrantima, koji se u Crnoj Gori kratko zadržavaju i u potrazi za boljim životom produžavaju dalje ka Zapadnoj Evropi.

"Oni samo traže priliku kada će otići na Zapad. Njih ne zanima ni obrazovanje ni bilo šta drugo. Njih zanima ta osnovna zaštita i naravno socijalna davanja, ako se utvrdi da je neka povećana potreba za tim", pojašnjava Duško Jovićević iz Zavoda za izbjeglice.

Poslednjih dana stanivnici pojedinih kvartova u Podgorici žalili su se policiji i nadležnima na tražioce azila smještene u privatnim kućama iznajmljenim za tu potrebu. Tvrde da su bučni, često u alkoholisanom stanju.

Duško Jovićević iz Centra za azilante medutim navodi da ozbiljnijih remećenja javnog reda i mira nije bilo:

"Nekih težih oblika remećenja javnog reda i mira nije bilo. To je sve na nivou buke, glasnog govora. Naravno, mi preduzimamo mjere da do toga ne dolazi", tvrdi Jovićević.

Sličan stav imaju i u kancelariji UNHCR-a, čiji su predstavnici ovih dana obišli prihvatilišta i uvjerili se da nije bilo konflikata među azilantima sa lokalnim stanovništvom.

"Utisak je da je sve posledica osjećaja nesigurnosti njihovih komšija i straha od nepoznatog, više nego što ti ljudi predstavljaju stvarnu opasnost po okolinu", kaže Heleland.

Ona zaključuje da sistem azila u Crnoj Gori načelno funkcioniše i da tražioci tog statusa imaju obezbjeđenu zaštitu.

"Ovo pitanje će, međutim, biti sve važnije za Crnu Goru, posebno u kontekstu pristupnih pregovora sa EU, jer će se oni odlučivati i za ostanak ovdje", procjena je šefice kancelarije UNHCR-a u Podgorici.
XS
SM
MD
LG