Dostupni linkovi

logo-print

Samit G20 u Brizbejnu: Ukrajina, ebola i ostale diskusije

  • RSE

Prva plenarna sesija samita G20, 15. novembar 2014.

Prva plenarna sesija samita G20, 15. novembar 2014.

U Brizbejnu je u subotu počeo dvodnevni samit G20 - privredno najjačih zemalja svijeta u, kako navode svjetske agencije, svjetlu diplomatskog zveckanja oružja između Rusije i Zapada zbog ukrajinske krize.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je da skrati svoje učešće na samitu.

"Program (Vladimira Putina) je izmijenjen. Skraćeno je njegovo učešće na Samitu", rekao je jedan neimenovani ruski izvor.

Predsjednik Rusije će učestvovati na sastancima koji su predviđeni za danas u Brizbejnu, ali ne i na radnom ručku, naveo je taj izvor, dajući do znanja da Putin u nedjelju neće biti na Samitu.

Ranije su se u subotu zvaničnici grupe 20 dogovorili da učine sve što je moguće u cilju iskorenjivanja epidemije ebole.

"Zemlje članice G20 angažovale su se da učine sve što je moguće kako bi epidemija ebole bila iskorenjena", navodi se u saopštenju G20 izdatom na samitu.

Šefovi država i vlada apelovali su na Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da nastavi s podrškom zemljama u kojima ima najviše oboljelih od ebole, i da razmotre sve moguće mehanizme u cilju suočavanja sa eventualnim sličnim krizama u budućnosti.

Predstavnici Svjetske banke ponovili su da je neophodno napraviti fondove za hitne situacije kako bi se u budućnosti u sličnim situacijama izbjegle zakasnjele akcije. Prema procenama Svetske banke, borba protiv ebole će do kraja 2015. godine koštati više od 32 milijarde dolara.

Premijer Australije Toni Abot izrazio je uvjerenje u Brizbejnu da će lideri G20 ispuniti obećanje o izdavanju dodatnih 2.000 milijardi dolara za globalni bruto domaći proizvod (BDP), što bi omogućilo slobodnu trgovinu i povećanje investicija u infrastrukturu.

Toni Abot

Toni Abot

Abot, domaćin samita G20, rekao je da bi trebalo u narednih pet godina da se otvore nekoliko miliona novih radnih mjesta u svijetu i da će globalni BDP biti povećan za više od dva odsto u tom periodu.

"Očekujemo nekoliko miliona novih radnih mčesta i nekoliko hiljada milijardi dolara. Želimo još slobodniju trgovinu i još više infrastrukture", rekao je Abot na poccetku samita G20.

Inače, nekoliko zapadnih zemalja kritikovalo je u petak uveče Rusiju.

Američki predsjednik Barak Obama izjavio je da se Sjedinjene Američke Države protive "ruskoj agresiji u Ukrajini, jer to predstavlja prijetnju cijelom svijetu".

Obama je podsjetio na tragediju malezijskog putničkog aviona MH17. Letjelicu su 17. jula oborili proruski pobunjenici na istoku Ukrajine.

Svih 298 putnika i članova posade je umrlo, uključujući i 38 državljana Australije.

"Kao vaš saveznik i prijatelj, Sjedinjene Države saosjećaju sa porodicama koje su izgubile najmilije, te dijelimo odlučnost vaše zemolje za pravdu i odgovornost", rekao je američki predsjednik obraćajući se građanima Australije.

Iako kriza u Ukrajini nije na zvaničnoj agendi samita, o tome će se, ipak, razgovarati u nedjelju, na sastanku Baraka Obame i čelnika Evropske unije.

Generalni sekterat UN Ban Ki Mun rekao je u Brizbejnu da "trenutna politička situacija nije održiva za mir u svijetu, pa ni za svjetsku ekonomiju".

"Naročito SAD, Evropa i ruski lideri trebaju na samitu diskutovati i o ovome", poručio je Ban.

Vladimir Putin na samitu G20

Vladimir Putin na samitu G20

Predsjednik Savjeta Evrope Herman van Rompej rekao je novinarima u Brizbejnu da je Moskva poslala trupe i tešku artiljeriju na istok Ukrajine ponavljajući tvrdnje vlade Ukrajine i NATO-a.

Van Rompej je istakao da će EU morati preduzeti određene mjere protiv Rusije ukoliko ova zemlja ne prestane sa dovlačenjem ruskog oružja i vojske na istok Ukrajine, odnosno ukoliko ne povuče trupe koje su već u Ukrajini.

Australijski premijer Toni Abot, optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da želi da obnovi "izgubljenu slavu carske Rusije i Sovjetskog saveza", dok je britanski premijer Dejvid Kameron rekao da Rusija "voli da napada manje zemlje".

Abot, koji je u subotu ujutro primio svoje kolege iz G20, pokušao je da ublaži tenzije u Brizbejnu, gradu gdje traju protesti protiv skupa, zamolivši lidere da se međusobno zovu imenom a ne prezimenom, kako bi se stvorila "toplija atmosfera".

"Bilo bi lijepo da se zovemo imenom, jer bez obzira na naša neslaganja, mislim da treba da među nama postoji više ljudske topline", rekao je Abot.

Pored odnosa Rusije i Zapada, na zvaničnom dnevnom redu su podsticanje privrednog rasta u svijetu, povećanje pouzdanosti bankarskog sistema i sprečavanje multinacionalnih kompanija da izbjegavaju plaćanje poreza.

Pored lidera zemalja članica G20, na skupu učestvuju i ministri finansija i guverneri nacionalnih banaka 19 zemalja - Argentine, Australije, Brazila, Francuske, Njemačke, Indije, Indonezije, Italije, Japana, Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Kine, Meksika, Rusije, Saudijske Arabije, SAD, Turske i Velike Britanije, kao i guverner Evropske centralne banke.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG