Dostupni linkovi

logo-print

Armenija: IT sektor šansa za oporavak ekonomije


Vazgen Hovhannisian, šesnaestogodišnji dizajner kompjuterskih igrica

Vazgen Hovhannisian, šesnaestogodišnji dizajner kompjuterskih igrica

Autori: Karine Simonyan i Charles Recknagel (Prevela: Ena Stevanović)

U jednoj učionici u armenskom selu Ajgek svjetla ostaju upaljena dugo nakon završetka nastave. U njoj 25 učenika tipka po računarima i sastavlja jednostavne robote. To je neobičan prizor u ovom selu u blizini Erevana gdje se djeca kad odrastu obično bave poljoprivredom ili trgovinom poput njihovih roditelja.

Jesu li ova djeca drugačija od svojih vršnjaka?

"Moji prijatelji često govore da sam premalo s njima jer provodim previše vremena za računarom“, kaže šesnaestogodišnji Vazgen Hovhannisian koji je trenutno zauzet kreiranjem nove video igre.

"Ali sada svi moji prijatelji igraju igre koje sam programirao", dodaje on.

Seoski računarski klub je dio mirne revolucije koja se događa u Armeniji i koja bi u budućnosti mogla dramatično promijeniti ekonomsku sudbinu ove države.

Armenija, koja je uglavnom orjentirana na poljoprivredu, ima dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, a gotovo jedna trećina stanovništva živi ispod granice siromaštva. No razvoj IT sektora daje nadu da bi ova kopnena država u srcu Kavkaza u budućnosti mogla igrati značajnu ulogu u globalnoj računarskoj industriji.

Iako ukupna stopa ekonomskog rasta u Armeniji u 2015. godini iznosi tri posto, IT sektor je od 2008. godine rastao po prosječnoj stopi od oko 22 posto godišnje. Danas IT sektor zapošljava oko 15.000 ljudi.

To je najveći uspjeh u državi koja osim mineralnih sirovina nema mnogo za ponuditi na izvoznom tržištu. Ekonomska situacija u Armeniji je dodatno ograničena zbog trgovinskog embarga koji su nametnule susjedne države, Turska i Azerbejdžan, zbog sporne teritorije Nagorno-Karabah.

Silikonska donina Sovjetskog Saveza

Čelnici industrijskih udruga kažu kako se nadaju da će promoviranje IT sektora oživjeti one dane kada je Armenija bila jedan od pokretača računarske industrije u Sovjetskom Savezu.

"Do 1990. godine Armenija je dizajnirala i proizvodila jednu trećinu vojne elektronike Sovjetskog Saveza, sa preko 100.000 zaposlenih u tom sektoru", kaže šef Sindikata informatičkih tvrtki u Erevanu Karen Vardanian.

Tijekom sovjetske ere trenutno nefunkcionalni Istraživački institut za matematički inžinjering u Erevanu je 1980.godine imao oko 10.000 zaposlenih. Međutim, kolaps armenske ekonomije koji je uslijedio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine je zadao težak udarac ovom sektoru, kao i sredstvima koja se izdvajaju za matematiku i znanstveno obrazovanje na armenskim univerzitetima.

"Dok su druge države poput Indije i Tajvana razvijale svoj IT sektor Armenija, koja je nekoć smatrana Silikonskom dolinom Sovjetskog Saveza, je propadala", kaže Vardanian.

No, IT sektor je tijekom proteklog desetljeća ponovo oživio. Od gotovo 500 informatičkih tvrtki koje posluju u Armeniji danas gotovo polovica je otvorena od 2007. godine.

Rast je uslijedio nakon što je armenska dijaspora iz američke i britanske IT industrije počela otvarati kompanije u Armeniji zbog nižih cijena i kvalificirane radne snage. IT stručnjak u Armeniji može zaraditi do 1.500 dolara mjesečno, što je pet puta više od armenske prosječne plaće, ali je još uvijek samo dio početnog prosječnog mjesečnog iznosa od 4.300 dolara koji zaradi programer u SAD-u.

Lokalne tvrtke

Neka od najvećih imena u globalnoj softverskoj industriji kao što su Oracle ili tajvanska korporacija D-Link su također otvorile svoje urede u Erevanu.

Osim toga došlo je i do velikog povećanja broja domaćih IT tvrtki. Tako je recimo tvrtka PicsArt postala jedna od najpopularnijih svjetskih aplikacija za uređivanje i dijeljenje fotografija. Forbes je 2015.godine nazvao PicsArt "jednom od 50 najperspektivnijih novih tvrtki“.

Prepoznavši potencijal, armenska vlada podstiče rast sektora poreznim olakšicama, uključujući i porezne poticaje za nove kompanije koje zapošljavaju do 30 ljudi. Vlada također razmatra da IT stručnjacima ponudi posebnu stopu poreza na dohodak u iznosu od 10 posto u odnosu na uobičajenu stopu od 15 posto.

No, ironija je da je armenskoj IT industriji sada potrebno mnogo više stručnjaka nego što trenutno ima u državi.

Stručnjaci procjenjuju da je Armeniji potrebno više od 2.000 više diplomiranih inžinjera informatike nego što trenutno ima na raspolaganju, što zadaje glavobolje ljudima kao što je Samvel Shoukourian, koji je na čelu IT istraživačkog centra na državnom Univerzitetu u Erevanu.

"Armenija mora proizvesti veliki broj vrlo kvalificiranih tehnoloških stručnjaka jer za sada imamo manjak stručnjaka i svaka nova tvrtka koja dolazi u Armeniju je zainteresirana za veliki broj stručnjaka", kaže on.

Nedostaci u obrazovnom sustavu su rezultirali otvaranjem sve većeg broj centara za obuku diplomanata informatike. U Erevanu trenutno postoji devet centara za dodatnu obuku IT stručnjaka kao i državni Technopark koji služi istoj svrsi i nalazi se u drugom najvećem gradu Gjumriju.

Međutim, pažnju ne privlače samo postojeći diplomanti informatike. IT industrija podstiče i novu generaciju da zakorači u ovaj sektor.

Nastavnica informatike u selu Ajgek Shusan Grigorian se nada da će njeni učenici biti u mogućnosti da pronađu posao, bez da moraju ići u inozemstvo.

"IT je područje u kojem nije bitno u kojem kutu svijeta se nalazite jer ako ste spojeni na internet, to znači da se nalazite u središtu svijeta", kaže ona.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG