Dostupni linkovi

logo-print

Arhiv BiH procjenjuje štetu: Izgorjeli originali


Štete nastale tokom protesta u Sarajevu 7. februara, kada je izgorio dio Arhiva BiH, još nije utvrđena. Razmjere štete još se ne mogu iskazati jer je stradala originalna građa u depou broj 1, gdje su bili smješteni dokumenti iz austrougarskog perioda. Direktor Arhiva tvrdi da je upravo taj depo imao dobre uslove, a građa je propisno čuvana. No šteta je napravljena i treba spasiti što se može spasiti, pa su italijanski stručnjaci za restauraciju dali preporuke kako to učiniti.

Uposlenici Arhiva BiH sa maskama na licu u petak su izbacivali natopljenu i nagorjelu arhivsku građu. Šteta, nastala zbog požara, trenutno se ne može precizno iskazati jer, kako kaže direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović, za to je potrebno dvije do tri godine:

„Razmjere štete se još uvijek utvrđuju. Mi svakodnevno imamo radosne i razočaravajuće trenutke. Momci i djevojke, koji inače rade u Arhivu i koji spašavaju tu građu, izvještavaju nas nekada sa radosnim, nekada sa tužnim vijestima - da je nešto spašeno ili da je nešto stradalo. Slika najbolje govori o razmjerama štete koja se ne može u ovom trenutku iskazati jer je stradala originalna arhivska građa u depou 1, i prema tome, najvrijednije što smo imali.“

U depou br. 1 čuvana je arhivska građa iz austrougarskog perioda, objašnjava Zahirović:

„Fond Zemaljske vlade se i sada nalazi ovdje. Ta dva fonda zajednička, Ministarstvo finansija i Zemaljska vlada, su ustvari embrion razvoja kasnije Arhiva, koji je osnovan 1947. godine. Što se tiče bezbjednosti i uslova, odnosno profesionalnog odnosa Arhiva prema građi, građa u depou 1 je bila najpropisnije čuvana, dakle, u metalnim arhivskim policama i u nepromočivim arhivskim kutijama. Kad kažem nepromočivim, vi znate da ne postoji papir koji ipak ne pusti velike količine vode. Prema tome, čuvanje je bilo propisno.“

FOTOGALERIJA: Šteta u Arhivu BiH

Pojedini dokumenti potpuno su izgorjeli i nepovratno su izgubljeni. Postoje i dokumenti koji su djelimično stradali, jer su gorjeli samo na rubovima. A tokom gašenja požara oštećeni su materijali koji nisu zahvaćeni vatrom, već su stradali zbog velike količine vode.

“Materijal, govorimo sada o papiru, koji je sada potpuno natopljen vodom i prelazi dozvoljene granice vlažnosti, izložen je novom riziku, a to je rizik infekcije“, kaže jedan od stručnjaka Centralnog instituta za restauraciju i konzervaciju arhivske i knjiške baštine iz Rima Eugenio Veca.

Za ovaj problem rješenje su ponudili stručnjaci iz Italiije, koji su u trodnevnoj posjeti BiH. Kažu da postoje posebne metode za isušivanje dokumenata.

„Mi poznajemo dobro procese sušenja materijala, jer smo i ranije imali iskustva sa tim. Radit ćemo tako da ćemo najprije to isušiti, a potom spriječiti infekcije kako bismo spriječili razvijanje plijesni na tom mokrom materijalu”, kaže restauratorka Marija Carlom Sclocchi.

Italijanski stručnjaci stigli su u Sarajevo zahvaljujući UNESCO-u. Ovo je čin solidarnosti, kaže Siniša Šešum iz UNESCO-a:

Mislimo da je ovo jedan od vrlo ključnih trenutaka tokom kojih trebamo spasiti još uvijek onu građu koja se može spasiti. Eksperti su se u ovom trenutku fokusirali na spašavanje građe koja je bila oštećena vodom. Nadamo se da će ova zajednička aktivnost otvoriti put ka rješavanju adekvatnoga smješataj Arhiva BiH u bliskoj budućnosti.“

Arhiv BiH čuva najstariju i najvažniju arhivsku građu - od otomanskog perioda do kraja Drugog svjetskog rata. No, Arhiv nema svoje prostorije. Tokom demonstracija 7. februara dio Arhiva BiH, koji se nalazi u zgradi Predsjedništva BiH, izgorio je kada su demonstranti, nezadovoljni socio-ekonomskim stanjem, zapalili i zgradu kantonalne vlade.

„Ne daj bože da je cijeli Arhiv izgorio, onda bi pola Sarajeva izgorjelo zato što se smještajni prostori nalaze na četiri lokacije - u zgradi Predsjedništva, u Pravosudnoj palati, u zgradi Vlade FBiH - bivši CKSK, i u zgradi Zajedničkih institucija na Marindvoru. U rasponu od dva kilometra, na četiri različite lokacije su smještajni prostori i različita vrsta građe“, kaže direktor Arhiva Šaban Zahirović.

Direktor Arhiva BiH napominje da su austrijski istaživači spremni uručiti Bosni i Hercegovini dokumente koje su ranije kopirali u Arhivu BiH. Istakao je i da je Arhiv ima već 280 hiljada dokumenta na mikrofilmu u dva primjerka, što može, kako kaže direktor, u konačnici ukazati na to da šteta neće biti ogromna.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG