Dostupni linkovi

logo-print

Apstinencija od masovnog bunta: Narod se zabavio o svom jadu


Crna Gora nema bogatu tradiciju izražavanja građanskog nezadovoljstva na ulicama i pred sjedištima institucija, a čini se da ni veoma teška ekonomsko-socijalna situacija velikog broja građana nije dovoljna da probudi građanski bunt i solidarnost.

"Hvala vam svima što ste skupili građanske i ljudske hrabrosti da danas izađete ovdje i zajedno sa nama kažete stop ovom genocidu koji poslodavci i vlastodršci vrše nad radničkom klasom!“ - ovim riječima je Radisav Jauković, predstavnik radnika nikšićkog Metalca koji već devet dana štrajkuju glađu, zahvalio građanima koji su se u četvrtak okupili pred zgradom Vlade da bi podržali metalce koji traže plate koje su zaradili, a nijesu primili.

Međutim, relativno mali broj ljudi je bio u prilici da odgovori na Jaukovićeve riječi zahvalnosti jer se pred Vladom okupilo svega par stotina ljudi, a slična je situacija bila i prije dva dana kada je na istom mjestu, istim povodom, Unija slobodnih sindikata organizovala protest.

Građani, među kojima je veliki broj radnika čija su preduzeća propala, koji su ostali bez posla, očigledno nijesu zainteresovani za javno iskazivanje nezadovoljstva.

"Mislim da je u pitanju ogroman strah, ali plašim se da jednog dana može „voda da dođe do poda“ i „desi se narod“, možda i bez ikakvog poziva“, komentariše generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

"U Crnoj Gori nije dovoljno izgrađena gradjanska svijest i hrabrost koje bi artikulisale nezadovoljstvo socijalnim stanjem u društvu, socijalnim položajem pojedinca, nepoštovanjem zakonskih normi od strane državnih organa...“, kaže direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, koja konstatuje da određeni vidovi protesta i izražavanja nezadovoljstva u kontinuitetu ne proizvode potrebnu društvenu reakciju.

"Jedan od izraza podaničke kulture jeste strah pojedinca da ne plati lično za izraženo mišljenje ili podršku onima kojima je trenutno potrebna. Međutim, varljivo je to uvjerenje da nas, ako ćutimo i pokušavamo da ostanemo neprimjećeni, neće stići neka nepravda. Mislim da ćemo u krajnjem, ako se ovaj trend nastavi, mada vjerujem da će doći do nekog impulsa da se to promijeni, da ćemo doći u situaciju da isti oni koji sada ćute kada budu trpjeli nepravdu, za njih niko neće moći da ustane. Tek tada će moći da shvate posljedice takvog svog nečinjenja sada“, naglašava Daliborka Uljarević.

Posljednji veći protest je bio političkog karaktera, kada je Demokratski front aprila 2013. organizovao miting, tvrdeći da zvanično proglašeni pobjednik tada tek održanih predsjedničkih izbora Filip Vujanović nije i pravi novi predsjednik Crne Gore, te tražeći poništavanje izbora.

A građanskih protesta uzrokovanih nezadovoljstvom ekonomsko-socijalnom situacijom u Crnoj Gori skoro da nije ni bilo sve do 2012. kada su počeli građanski protesti koje su organizovali Unija slobodnih sindikata i NVO MANS čija se direktorka Vanja Ćalović svake sedmice obraćala Vladi i tražila njen pad, ali bez konkretnog krajnjeg rezultata.

Ova serija protesta je pokazala da, suprotno tvrdnjama o nedostatku "kulture protesta", građani Crne Gore, okupljeni na jednom mjestu i u velikom broju, umiju da javno iskažu nezadovoljstvo, ali to se ipak ne događa.

Učesnici protesta u četvrtak navode više razloga za odsustvo većeg broja građana:

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG