Dostupni linkovi

logo-print

Antifašisti upozorili: Mostar je sigurna kuća za ekstremiste


Članovi organizacije Antifašistička akcija na Partizanskom groblju u Mostaru

Članovi organizacije Antifašistička akcija na Partizanskom groblju u Mostaru

Najveće žrtve fašizma tokom ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća bili su upravo gradovi sa najvećom antifašističkom tradicijom suživota. Ističu to brojni zvaničnici, aktivisti nevladinih organizacija, te živi borci protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Naglašavaju kako je danas - u BiH - prisutan podijeljeni školski sistem, koji samo još više producira podjele i stvara vrijednosti koje ne otvaraju perspektive boljeg življenja.

Fašizam stanuje na prostorima Jugoistočne Evrope, a u pojedinim gradovima mogu se naći čak i ulice koje nose imena deklariranih fašista iz Drugog svjetskog rata. Jedan od takvih primjera je Mostar, grad koji je - kako tvrde antifašisti - u 20. stoljeću preživio dva genocida.

„Mile Budak, nečovjek, koji je prepisao ratne zakone Trećeg Rajha i prilagodio ih tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jure Francetić, komandant zloglasne Crne legije, ministri u Vladi tzv. NDH, Vokić i Lorković, visoko su cijenjeni u današnjem Mostaru, toliko visoko cijenjeni da su po njima nazvane ulice", kaže Robert Jandrić iz organizacije Antifašistička akcija - ANTIFA.

Na meti ekstremnih desničara je i Partizansko spomen-groblje, jedan od najmonumentalnijih takvih spomenika u Evropi. Kako ističu antifašistički aktivisti, počinitelji skrnavljenja Partizanskog groblja nikada nisu sankcionirani.

"To je nezamislivo za antifašističku Evropu“, naglašava Azra Šarac, učesnik Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu.

A kako je to kada fašizam vlada, moglo se vidjeti u periodu između 1941. do 1945., te od 1992. do 1995. godine, tvrdi Azra Šarac:

"Mi čuvamo vrlo teška sjećanja iz okupacije iz 1941. - 1945., kada je izvršen genocid nad našim sugrađanima, Srbima i Jevrejima, ali i teški zločini nad Bošnjacima i Hrvatima, koji su se oduprli zlodjelima okupatora i ustaških vlasti."

Antifašisti polažu cvijeće na Partizanskom groblju u Mostaru

Antifašisti polažu cvijeće na Partizanskom groblju u Mostaru

Šarac podsjeća kako je tokom Drugog svjetskog rata u Mostaru ubijeno oko 1.700 ljudi, a u posljednjem ratu preko 2.000, dok je na desetine hiljada raseljeno.

"Ja to nazivam genocidima, jer bi po svim mjerilima tumačenja genocida kako su usvojile Ujedinjene nacije to bio genocid. I prvi, '41., i ovaj '93. To je bila politika uklanjanja jednog naroda sa tih prostora. '41. su bili u prvom planu Srbi i Jevreji, '93. Bošnjaci i Srbi."

Fašizacija svijesti

Praksa posljednjih 20-ak godina je nametanje fašističkog modela, odnosno fašizacija svijesti, tvrdi potpredsjednik Federacije BiH, Svetozar Pudarić:

"Na isključivosti, na nasilju, svim vrstama diskriminacije i surove primjene sile prema drugačijima, ali drugačijima u očima onih koji su odredili ko je drugačiji. I drugima, opet u očima onih koji su određivali ko je drugi", kaže Pudarić.

Skrnavljenje spomenika, fašistički grafiti, imena ulica po fašistima, kaže Robert Jandrić iz Antifašističke akcije, znače samo jedno:

"Nemoć obrazovnih, policijskih, pravosudnih institucija da se izbore sa ovom pojavom jasno ukazuje na političko zaleđe, pokriće, direktnu ili indirektnu podršku dijela institucija ovakvom djelovanju. To nam daje za pravo da kažemo da je Mostar sigurna kuća za djelovanje ekstremno desničarskih i neonacističkih grupa i organizacija.“

Cijeli društveni sistem postavljen je tako da generira podjele, tvrde aktivisti. Prof.dr. Josip Baotić, čelnik Saveza boraca i antifašista iz Drugog svjetskog rata, kaže kako je BiH trenutno najviše ugrožena podijeljenim školstvom.

"Mi smo razdvojili djecu u obrazovnom sistemu po nacionalnom kriteriju, a kod nas je nacionalni ujedno i vjerski, ne zbog toga što je komunikacijski to bilo potrebno, što je to jezik zahtijevao, nego zbog toga da ih odgajamo u vrijednostima koje sigurno ne otvaraju perspektive", ocjenjuje Baotić.

Kako bi se suzbio fašizam i ovaj dio Evrope konačno krenuo naprijed, smatraju aktivisti, potrebno je buđenje i angažman širih slojeva društva, svih onih koji shvataju opasnost od fašizma. Širi narodni front je prije 70-ak godina i pobijedio fašizam, tvrdi Azra Šarac, učesnica u Narodnooslobodilačkom ratu.

"Mi to sada nemamo. Zašto se šuti? Ja još računam na ovu mladost da oni mogu pokrenuti jedan otpor i jedan odgovor fašizmu. Inače..."

"Odavno u BiH, a posebno u Mostaru, nije dovoljno deklarisati se kao antifašista. Potrebno je djelovati kao antifašista", zaključuje Robert Jandrić iz organizacije ANTIFA.

A na pitanje da li je fašizam pobijeđen, neki od Mostaraca kažu:

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG