Dostupni linkovi

logo-print

Antifašisti sa protesta u Mostaru poručili: Ovo je BiH, a ne NDH


“Za Mostar bez fašizma”, “BiH ne NDH”, parole su s kojima je grupa aktivista u petak pred mostarskom Gradskom upravom protestirala zbog činjenice da taj grad već dvadesetak godina ima nazive ulica po istaknutim zvaničnicima kvislinškog režima Nezavisne države Hrvatske iz Drugog svjetskog rata.

Protestni skup, kojem je prisustvovala i manja grupa građana, te na kojem je potpisivana peticija za promjenu naziva ulica poput Mile Budaka, Vokića i Lorkovića, kardinala Stepinca, te Jure Francetića, upriličili su organizacija Antifašistička akcija Mostar, poznatija kao Antifa, Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR), te Omladinski kulturni centar (OKC) “Abrašević”.

“Po ko zna koji put zahtijevamo neke najosnovnije stvari. Svi mi koji smo ovdje, znamo ko je bio Jure Francetić, znamo ko je bila Crna legija, znamo šta su ostavili iza sebe, kakvi su rezultati njihovog ponašanja. Većina nas zna ko su Vokić i Lorković. Ministar vojske i ministar unutarnjih poslova NDH. Svi mi znamo ko je Mile Budak. Autor rasnih zakona NDH, čovjek koji je stvorio pravni okvir za progon Srba, Jevreja, antifašista, Roma, svih ljudi koji se nisu uklapali rasno i etnički čiste Nezavisne države Hrvatske. Okupili smo se danas između ostalog da poručimo da je ovo BiH, a ne NDH, da nema više mjesta za retrogradne, nacionalističke, ekstremne, fašističke pojave, da njima nije mjesto na tablama naših ulica”, rekao je na početku skupa, obraćajući se prisutnima, Robert Jandrić, iz organizacije Antifa.

On je postavio pitanje po čemu su “ti ljudi zaslužili svoju ulicu u gradu Mostaru?” Osvrnuo se i na nedavno saopćenje za javnost mostarskog ogranka Hrvatske stranke prava (HSP) BiH, koji je organizatore skupa nazvao arogantnim komunistima, a doveli su u piztanje i naziv Ulice Maršala Tita.

“To je čovjek kojeg cijeni čitav svijet, kojeg je u pozitivnom svjetlu čitava svjetska historija zabilježila”, rekao je Jandrić, nazvavši danas u BiH strah od komunizma “paranojom”. Odbacio je bilo kakvu povezanost s komunizmom, rekavši kako je komunizam nestao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Skup su podržali i aktivsti iz Jablanice, Konjica, Sarajeva, ali Ljubljane, Beograda i Zagreba.

“Kao aktivista iz Sarajeva sam došao da podržim proteste, koji će poslati izravnu poruku da Mostar ne može baštiniti fašističke ideologije iz Drugog svjetskog rata i da jasno i glasno trebamo iskazati naše stavove protiv uzdizanja fašističke ideologija koja se u Mostaru simolizuje u nazivima ulica po fašističkim kolaboratorima”, rekao je Sarajlija Minel za Radio Slobodna Evropa.

“Fašizam i nacionalizam su u porastu, ne samo u BiH, nego i u drugim regijama Evrope. Ja sam se pridružila ovoj inicijativi, jer želim Mostar i ostaku regiju bez fašizma”, rekla nam je Nataša Garič iz Ljubljane.

“Bez jednakosti, ne može biti ni drugih vrsta ravnopravnosti. U suštini, to klasno raslojavanje, koje sada postoji u kapitalističkom sistemu, i proizvodi ovakve nacionalne i rasne podele. Sad je recimo u Beogradu aktuelno rasni sukobi usmereni protiv Roma u Zemunu. Mislim da je sve to deo iste priče”, rekla nam je Beograđanka Maja Krek.

Sonja Leboš iz Zagreba smatra da je sramotno da neke stranke u BiH fašizam i dalje zagovaraju.

“To nije nikakva demokracija, nego širenje govora mržnje. Jedna stvar je sloboda govora, a druga je širenje govora mržnje. Proklamiranje ulica poput Francetića, Vokića, Budaka, to je širenje govora mržnje, a ne demokracija”, rekla je Leboš.

Podsjećanja radi, ratne vlasti HVO-a su u zapadnom dijelu Mostara sredinom devedesetih promijenile nazive ulica u tom dijelu grada, te su neke od njih nazvali po istaknutim ličnostima režima NDH-a.

Iako je u više navrata osnivana posebna Komisija Gradskog vijeća Mostara za izmjenu naziva ulica, konsenzus o tom pitanju nikada nije postignut.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG