Dostupni linkovi

logo-print

Antiamerikanizam kod Hrvata uprkos okrenutosti Zapadu


Bivši američki predsjednik George W. Bush u posjetu Hrvatskoj, 2008.

Bivši američki predsjednik George W. Bush u posjetu Hrvatskoj, 2008.

Hrvatska je apsolutno okrenuta Zapadu i Sjedinjenim Američkim Državama te se ne može govoriti o nekom ozbiljnijem antiamerikanizmu, iako je on, u široj javnosti, prilično prisutan, prije svega zbog američke vanjske politike i vojnih intervencija.

“Ja osobno mislim da su se oni zaista postavili kao svjetski policajaci. Da li je to opravdano ili nije nisam sigurna. Zašto bi oni morali biti svuda prvi i glavni?”

“Svugdje imaju svoje prste.”

“Jesu svjetska sila i bogati ali vode ratove i to mi se ne sviđa.”

“I to sve zbog čega? Zbog nafte i novaca.”

“Oni su bili velesila kao protuteža Rusiji i Istočnom bloku. To se zna šta su, ali isto tako se zna šta su radili u Vijetnamu i šta rade sad na Bliskom istoku”


Druga vrsta negativnih stavova može se podvesti pod stereotipe ili komplekse malih naroda i zemalja:

“Koliko mi se čini Hrvati, kao i za sve ostale nacije tvrde da su iznad njih. Hrvati su superiorna nacija za sve, pa čak i za Amerikance. To obično ide od onog – glupi, debeli, svjetski policajci i tak. Meni su osobno dragi”

"Pozitivno. Po svemu. Imaju Obamu, imaju demokraciju. Za razliku ovdje kod nas", kaže jedan mladi Zagrepčanin o SAD-u.

Ovaj je mladi Zagrepčanin proveo u Americi godinu dana na školovanju, nije se želio predstaviti, ali najviše ga, kaže, smeta kad Amerikance i američki način života kritiziraju oni koji nikad nisu bili u Americi, što su mnogi potvrdili i u našoj anketi:

“Ne, nisam bila i ne privlači me da idem jer sam stekla nekakav dojam da to nije zemlja u kojoj bih se ja osjećala ugodno, slobodno i da bi bile podržane vrijednosti koje ja želim živjeti u svom životu.”

“Zato što se prave pametni i uvijek u svemu moraju biti prvi. Ne dopuštaju drugima da dođu do svog izražaja.”

“Loša im je naobrazba. Mažu im oči sa svime i svačim. Dosta zatupljen narod.”

“”Rekao bih da više ljudi ima negativan stav nego pozitivan.”

“Ja pozitivno. Po svemu. Imaju Obamu, imaju demokraciju. Za razliku ovdje kod nas."


Unatoč kritici, većina anketiranih mladih Zagrepčana rado bi otišla raditi u Ameriku i, uz skandinavske zemlje, to im je najpoželjnija destinacija:

“Mladi sve više odlaze u strane zemlje. Većina njih odlazi u Ameriku jer misle da je, za razliku od Hrvatske, sigurno bolji život.”

“Ne volim američku politiku, ali otišao bih tamo raditi u svakom slučaju.”


Uspomene na devedesete

Doktor Ivo Banac, povjesničar i publicist, godinama je živio u Americi, a i danas predaje povijest na sveučilištu Yeale, kaže da svojevrsni antiamerikanizam u Hrvatskoj nije izražen samo kod građana:

Ivo Banac

Ivo Banac

“Pomenuo bih u tom kontekstu ovu krajnje neobičnu vijest o tome kako premijer ima stanovitih zadrški oko ispunjenja uobičajnog formulara za američku vizu.”

Neka uobičajena pitanja o terorizmu, drogi i prostituciji hrvatski je premijer smatrao 'apsurdnim i ponižavajućim ' za premijera jedne države koji putuje u Chicago na NATO samit.

“Ima tu čitav niz nerazumijevanja oko pozicije Hrvatske u međunarodnim odnosim, oko stanovitih obligacija koje Hrvatska ima prema svojim saveznicima i, dakako, ima vrlo mnogo kompleksa male zemlje”, kaže Banac.

Osim toga, Hrvatska se, prema Bančevim riječima, ne osjeća dobro ni u savezništvu sa Sjedinjem državama u NATO savezu:

“Unatoč očitim beneficijama koje su vezane uz jedan takav savez ima i mnoštvo drugih momenata. Možda je ovo o čemu govorimo zapravo još jedan od ostataka titoističkog nesvrstavanja.”

Sveučilišni profesor i glavni analitičar hrvatskog predsjednika Dejan Jović zaključuje da, u kontekstu povećanog antiamerikanizma u svijetu, hrvatski građani, ali i politička i intelektualna elita imaju, uglavnom, pozitivan odnos prema Sjedninjenim Američkim Državama, a jedan od razloga su i uspomene na 90-te kad je Amerika pomogla Hrvatskoj i bila ključni faktor za završetak ratnog sukoba.

I danas se, kaže Jović, Amerika vidi kao jedna vrsta alternative manje efikasnoj i manje odlučnoj Europskoj uniji:

“Tog antiamerikanizma nema u tolikoj mjeri u Hrvatskoj koliko ima u nekim drugim zemljama zapadne Europe i za to ima nekoliko razloga. Jedan je taj što Hrvatska tradicionalno već duže vrijeme gleda prema zapadu i nema nikakve alternative, odnosno ne postoje atraktivne druge opcije. To možda nije slučaj, u recimo, Srbiji ili Turskoj gdje smatraju da postoje alternative i da se mogu okrenuti nekamo drugdje.”
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG