Dostupni linkovi

logo-print

Anonimnim pozivima do podataka o nestalima u BiH


Jedna od masovnih grobnica u BiH, u selu Kaldrmica kod Milića

Jedna od masovnih grobnica u BiH, u selu Kaldrmica kod Milića

Institut za nestale osobe BiH pokrenuo je negeografski broj 080 02 01 07. Na ovaj broj svi oni koji imaju informacije o pojedinačnim i masovnim grobnicama mogu se potpuno anonimno javiti Institutu. Cilj je dolazak do informacija i ubrzanje procesa pronalaska nestalih. Članovi porodica koje i 17 godina od kraja rata nisu pronašli svoje najmilije pozdravljaju ovaj korak Instituta, ali su pomalo i skeptični.

U BiH ne zna se tačan broj osoba koje se vode kao nestale. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 8.000 ljudi. U proteklim godinama najteže se dolazilo do informacija o grobnicama, pa je prema riječima glasnogovornice Instituta Lejle Čengić uspostavljanje besplatnog telefonskog broja još jedan od načina koji bi trebao pomoći pri otkrivanju pojedinačnih i masovnih grobnica.

„Cilj ovog broja je da dođemo do informacija i da se na neki način ubrza proces traženja nestalih osoba u našj zemlji. Mi još uvijek imamo veliki broj nestalih osoba i on se, nažalost, izražava u hiljadama. Naš cilj je pronaći sve nestale osobe, odnosno žrtve iz proteklog rata kako bismo ih mogli predati obiteljima da ih dostojanstveno ukopaju i na taj način pronađu bar dio smiraja, kako žrtve tako i njihove obitelji“, kaže Lejla Čengić.

Još uvijek nisu pronađena tijela ili posmrtni ostaci oko 4.000 Srebreničana. Kada Hotić, iz udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, smatra kako će anonimno davanje informacija o grobnicama pomoći jer, kako kaže, ljudi se još uvijek boje pričati o zločinima.

Kada Hotić

Kada Hotić

„Možda će biti negdje savjesnih ljudi da kažu, da progovore. Možda ima ljudi koje tišti istina zbog koje ne mogu spavati, pa bi je rado ispričali, ali se boje za svoj život. Možda će se doći do informacija i do istine putem ovog telefona. Vrijeme će pokazati da li ima koristi, ali vrijedi pokušati“, smatra Kada Hotić.

Za predsjednika Saveza udruženja porodica nestalih Republike Srpske Milana Mandića uspostavljanje ovakvog broja je potpuno nepotrebno.

„Ovaj broj će doprinijeti samo tome da će dolje dostavljati razne laži, pošto imam već potvrdu da se javio čovjek da navodno se pravi zgrada u centru Foče i da je on čuo kako su tu sahranjivani posmrtni ostaci Bošnjaka“, kaže Mandić.

Lejla Čengić iz Instituta ističe kako se svaka informacija ipak mora provjeriti:

„Mi generalno uvijek možemo dobiti lažnu informaciju i bez obzira na ovaj broj, nažalost. U posljednjih nekoliko godina pokazalo se da je vrlo mali broj informacija vjerodostojan, negdje od 10 do 15 posto svega.“

Samo na području sarajevsko-romanijske regije traga za više od 300 nestalih Srba. Za sporo otkrivanja grobnica, te identifikaciju nestalih Mandić krivi aktualnu politiku:

„Ljudi koji sjede u zgradi zajedničkih institucija na Marindvoru, njima je fino. Za sve oni znaju. Jedino kad oni htjednu, i ustvari kad siđu s vlasti, onda će oni reći za sve posmrtne ostatke u BiH.“

Da mnoge opstrukcije pri otkrivanju masovnih grobnica upravo dolaze iz političkih krugova slaže se i Kada Hotić:

„Politika koja je učinila zločin je na djelu i dan-danas. Želi sakriti istinu, ne želi da ljudiodgovaraju zbog te istine, istine zločina genocida.“

Predsjednik Udruge za traženje nestalih i poginulih Hrvata srednje Bosne Ante Pušelja smatra da bi anonimno davanje informacija o grobnicama vratilo povjerenje jednih u druge.

„Ljudi koji žele pomoći će u svakom slučaju gledati da pomognu što bolje, tako da mislim da bi dobro bilo da se tako rješava“, kaže Ante Pušelja.

Pušelja ističe kako nije zadovoljan dosadašnjim radom na pronalasku nestalih:

„Nije da se radi nekako, već se to ne radi nikako. Ono što smo mi drugačije od naših susjeda, odnosno komšija spoznali, to smo i pronašli, a institucije nisu uradile ništa. To je volja političara. Političke strukture da hoće to da odrade, one bi to davno odradile.“

Predsjednik Udruženja za traženje nestalih i nasilno ubijenih Bošnjaka Brčko Disktrikta Ramiz Ahmetović kaže kako je dobro da postoji mogućnost anonimnih davanja informacija o grobnicama, ali napominje da bi novčana stimulacija imala dala bolje rezultate:

„S informatorima koji hoće da daju informacije, ali svi traže novac. Ja znam da je to jako loše, ali jedini je i najtačniji i najbrži izvor informacija novac.“

Do sada je pronađeno oko 22.000 osoba, a podaci Instituta govore da je 19.000 nestalih identificirano i predato porodicama kako bi ih dostojanstevno ukopale.

Na području Bosne i Hercegovine do sada je otkriveno više od 5.000 lokacija na kojima se nalaze masovne, zajedničke i pojedinačne grobnice.

Najveći broj njih otkriven je u istočnoj Bosni, u okolini Foče, Višegrada, Vlasenice, Rudog, Čajniča, Zvornika, Srebrenice i Bratunca. Pored toga, značajan broj grobnica otkriven je u Prijedoru, Sanskom Mostu i Ključu.

****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG