Dostupni linkovi

logo-print

Andrićev kutak u Zagrebu


Sa konferencije za medije povodom otvorenja Andrićevog kutka u Zagrebu

Sa konferencije za medije povodom otvorenja Andrićevog kutka u Zagrebu

I u Hrvatskoj je obilježeno 40 godina od smrti nobelovca Ive Andrića. U Hrvatskom kulturnom društvu Napredak u Zagrebu otvoren je Andrićev kutak, dovršava se izdavanje izabranih djela, a priprema se i kritička monografija.

Prikupljanje građe, predavanja, simpoziji, obilježavanja pojedinih obljetnica, predstavljanje hrvatskih pripovjedača čija se poetika naslanja na Andrićevo pismo – sve su to buduće aktivnosti Kutka nobelovca Ive Andrića koji je otvoren u Kulturnom centru Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u središtu Zagreba. Na otvorenju je bio cijeli središnji odbora “Napretka”, a iz Sarajeva je stigao i predsjednik “Napretka” Franjo Topić. On je podsjetio da je Andrić, kao i nobelovac Vladimir Prelog i još 14.000 djece iz siromašnih obitelji u Bosni i Hercegovini, bio “Napretkov” stipendist, što mu je omogućilo da u godinama pred Prvi svjetski rat ode na studij u Zagreb.

“Mislim da je sasvim umjesno pitati se u ovoj zgodi – da nije Andrić dobio stipendiju ‘Napretka’, da li bi uopće išao studirati i da li bi bio nobelovac? Dragi prijatelji, najvažnije je – to smatram od početka – ulagati u ljude. Ja ponavljam od rata, tamo onog sarajevskog pakla, devetoga kruga da nam ne trebaju ni zgrade, ni teritorija ni zemlja, nego nam trebaju – ljudi. Po mogućnosti što bolji, što kvalitetniji i što obrazovaniji.”

Andrićev kutak ima i priručnu knjižnicu u kojoj su rijetka iIi prva izdanja Andrićevih djela, što ih je sakupio bibliofil Franjo Marić i darovao “Napretku” – od prvih zagrebačkih izdanja u osvit Prvog svjetskog rata do nekih zanimljivih prijevoda. Uz Andrićevu obljetnicu veže se i dovršetak izdavanja Andrićevih djela u 12 svezaka kod zagrebačke “Školske knjige” i kritička monografija o Andriću velikog poznavatelja, ali i zaljubljenika u Andrića, akademika Krešimira Nemeca, koji je također rekao svoju na otvorenju Andrićevog kutka.

“Postojala je u hrvatskoj kulturi, pa i još postoji – nadam se ne dugo – jedna čudna suzdržanost glede Andrića. Ima Freud jedan termin koji kaže ‘nelagoda u kulturi’. Postoji neka nelagoda u hrvatskoj kulturi oko Andrića i ja se nadam da su ova djela početak da se ta nelagoda prevlada, i da Andrić dobije ono mjesto u hrvatskoj kulturi koje zaslužuje, bez ikakvih inhibicija i dakako svjesni svih proturječja. Ali, nije on jedino proturkečno biće u hrvatskoj književnosti! Kada bismo išli takvim sitnozorom kojim promatramo Ivu Andrića mjeriti neke druge naše velikane, bojim se da ne bi onda ostao nitko.”

Dodajmo da je akademik Nemec među onima koji tvrde kako Andrić pripada i hrvatskoj književnosti, a ne samo hrvatskoj književnosti.

Ovo izdanje Andrićevih djela koja je njihov urednik Krešimir Nemec opisao kao svojevrsni “best of” obuhvaća sve Andrićeve romane - "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Omer-paša Latas", izbor iz novelistike u tri sveska, knjigu pjesama i lirske proze, putopise, eseje i kritike te jedinstvenu zbirku Andrićeve mudrosti "Znakovi pored puta". Deset je svezaka već objavljeno, a pred objavljivanjem su preostala dva sveska i Nemecova monografija o Andriću kao trinaesti svezak. Urednica izdanja Miroslava Vučić.

„Ovo se mora pojavljivati svake godine novo kolo, novo izdanje. To mora ući u svaku hrvatsku kuću. Ako se to ne dogodi, onda smo samo 'salonski Hrvati'. A jedno je hrvatovati u salonu, a drugo je izboriti se za poziciju da govorimo o Andriću.“

Prigodno je predstavljen i zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog Andriću tiskan pod naslovom “Ivo Andrić – svugdašnji.” O tome koliko oni koji raspolažu moći i novcem u Hrvatskoj drže do Andrića govori podatak kako je zbornik upravo objavljen, a da su u njemu radovi sa simpozija održanog pred 10 godina.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG