Dostupni linkovi

logo-print

Analiza u BiH: Reforma izbornog sistema nužna


Konferencija "Izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine" u Sarajevu, 22. novembar 2011.

Konferencija "Izborno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine" u Sarajevu, 22. novembar 2011.

Prema analizi Centra civilnih inicijativa koja je predstavljena u utorak na konferenciji „Izborno zakonodavstvo BiH katalizator (ne)uspješne demokratizacije“, Izborni zakon BiH ima desetine nedostataka koji se nužno moraju mijenjati. Najhitnije izmjene moraju se odnositi na implementaciju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda BiH

Izborno zakonodavstvo teško da može biti bolje i demokratičnije budući da se direktno oslanja na Ustav BiH. Međutim, izborni sistem mora biti uspostavljen kao demokratski, koji se temelji na opštem jednakom i tajnom pravu glasa, te slobodnim i neposrednim izborima za sve državljane BiH sa biračkim pravom.

Ovo je samo jedan od zaključaka Centra civilnih inicijativa koji je kroz analizu uočio preko stotinu nedostataka prije svega Izbornog zakona BiH.

Autor analize Adis Arapović podsjeća da je prvi i osnovni nedostatak Izbornog zakona aktivno biračko pravo koje nemaju svi, a na šta se odnosi i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić – Finci.
Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa

Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa


„Ustav BiH i izborno zakonodavstvo je praktično osuđeno pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić - Finci. Pored toga, krupnije anomalije koje su uočene jesu prevaziđene granice izbornih jedinica, vrlo diskutabilan proces imenovanja i uloga biračkih odbora, nepostojanje mehanizma vanrednih izbora u Izbornom zakonu“, kaže Arapović.

Direktorica Ureda Vijeća Evrope u BiH Meri En Henesi smatra da će se do pravog, kako kaže, lijeka za demokratičniji sistem u BiH doći preko reforme Ustava. Ipak liječenje može početi kroz reformu izbornog zakonodavstva. Navodi nekoliko ključnih stvari koje je, po njenom mišljenju, potrebno uraditi.

„Izborno zakonodavstvo mora aktivirati demokratska načela predviđena Ustavom i međunarodnim standardima ljudskih prava, dakle mora biti legitimno. Izborno zakonodavstvo mora biti provodljivo sa utvrđenim tijelima, dakle mora biti kredibilno. Pravo je vrijeme da se razgovara o tome. Parlament BiH sada ima dvije velike prilike, prvu da izmijeni Ustav i Izborni zakon u skladu sa presudom Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci. I drugo, da izmijeni izborno zakonodavstvo, kao i Zakon o sukobu interesa i Zakon o političkim strankama, kako bi se osiguralo da izborno zakonodavstvo BiH bude legitimno, kredibilno i korisno“, kaže ona.

Interresorna radna grupa za pripremu izmjena i dopuna tri zakona koji čine Izborni sistem već je počela sa radom, a planirano je da se ove zakonske reforme završe do kraja aprila naredne godine. Riječ je o izmjenama Izbornog, zatim Zakona o finansiranju političkih parija i Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

Ozbiljni nedostaci

Predsjedavajući radne grupe Halid Genjac podsjeća da se karakteristike izbornog zakonodavstva uglavnom zasnivaju na ustavima u BiH.

„Dosta tih ustava određuje i karakteristike i smjer i organizacije izbora i izbornu problematiku itd. Sasvim je razložna ova praksa koju imamo da u svakom mandatu interresorna grupa otvara tu problematiku, poboljšavaju se rješenja - i uglavnom su to poboljšanja“, kaže Genjac.

Poznavaoci izbornog procesa u BiH kažu da je najhitnije napraviti izmjene koje se odnose na implementaciju dvije presuda Ustavnog suda BiH. Prva se odnosi na izbore u gradu Mostaru, a druga se reflektuje na izborne jedinice u RS.

Predsjedavajući CIK-a BiH Branko Petrić navodi još neke nedostatke koje je neophodno otkloniti.

„Takođe je potrebno u Izbornom zakonu dopisati, precizirati odredbe koje regulišu izbor pripadnika nacionalnih manjina u skupštine opština, odnosno opštinska vijeća. Potrebno je otkloniti neke manjkavosti u Izbornom zakonu koje na neki način sprječevaju modernizaciju izbornog procesa, prvenstveno mislim na elektronsko glasanje“, kaže Petrić.

Petrić dodaje da je veliki problem uočen kod implementacija izbornih rezultata, što je pokazala i činjenica da više od godinu od okončanja opštih izbora nije konstituisano Vijeća ministara.

„Jedan dobar dio vlasti i organa se uspostavlja na osnovu posrednih izbora proisteklih iz tih neposrednih izbora, a to vam je stanje ono koje traje odonda kad smo mi, od izbora u roku od 30 dana, objavili i implementirali izborne rezultate - i traje do današnjeg dana i još nije završeno“, kazao je on.

Izborni zakon BiH ne poznaje mehanizam vanrednih izbora, što je, prema ocjeni CCI, još jedana od anomalija koje je potrebno mijenjati. Iako je nemoguće govoriti o vanrednim izborima bez reforme Ustava i Izbornog zakona, nedavna izjava predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije da je zbog nekonstituisanja vlasti na državnom nivou njegova stranka spremna na prijevremene izbore, izazvala je buru rekacija.

Sve to analitičar Vlastimir Mijović ocjenjuje isključivo kao dnevno-političke poteze.

„Niko od stranaka koje su učestvovale u ovim pregovorima nije dobio u međuvremenu političke poene. Sad je pitanje samo koliko bi to na eventualnim prijevremenim izborima neke druge stranke mogle da kapitaliziraju“, ocjenjuje Mijović.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG