Dostupni linkovi

logo-print

Analiza MANS-a: Sudovi se bave samo 'sitnom ribom'


Viši sud u Podgorici

Viši sud u Podgorici

Analiza prvostepenih presuda donesenih u posljednjih šest godina iz oblasti borbe protiv korupcije, pokazuje da su se pravosudne institucije u Crnoj Gori uglavnom bavile sitnom korupcijom i zloupotrebom službenog položaja, a ne visokim koruptivnim slučajevima na čemu insistira Evropska unija. Analizu je izradila nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora koja konstatuje da će prije pod udar zakona zbog korupcije doći šumar sa sjevera Crne Gore nego javni funkcioneri.

Analizirajući više od 300 prvostepenih presuda donesenih od 2006 do 2012 za krivična djela korupcije, MANS je konstatovao da su se tužilaštvo i sudovi mahom bavili sitnom korupcijom, dok su u istom periodu zanemareni slučajevi visoke korupcije.

Prema toj studiji vođeno je 146 postupaka zbog djela korupcije u javnom sektoru, a 187 u slučajeva u privatnom sektoru. Primjetno je, da je veća efikasnost tužilaštva i sudova u postupcima protiv privrednika nego u predmetima vezanim za korupciju u javnom sektoru.

Pravni zastupnik MANS-a koji je radio na analizi, Veselin Radulović, ocjenjuje da se pravosuđe bavi korupcijom na najnižem nivou čime se samo uljepšava statistika. O tome govore i bizarni slučajevi protiv šumara ili prodaje nekoliko jagnjadi, koji su uključeni u statustiku borbe protiv korupcije:

"Imali smo najveći broj slučajeva u kojima su tužioci pokretali postupke a sudovi donosili osuđujuće presude protiv lugara i čuvara šuma na sjeveru. Dakle, bili su to slučajevi zloupotrebe službenog položaja u kojima je iznos pričinjene štete gotovo zanemarljiv. Bilo je nekih dosta čudnih, rekao bih i bizarnih slučajeva gdje su tužioci pokretali postupke a sudovi vodili i koji su kvalifikovani kao korupcija kao na primjer neki šverc nekoliko grla stoke ili pozivanje hot lajna, što je u neku ruku i smiješno ali i pokazuje ozbiljno da imamo tužilaštvo i sudove koji friziraju stanje kako bi lažno prikazali svoj rad, a u suštini ne rade ništa ili rade jako malo", navodi Radulović.

Dokaz da nema političke volje

Odnos tužilaštva i sudstva u slučajevima protiv javnih funkcionera na visokom nivou uglavnom nema, ali postoje postupci protiv funkcionera srednjeg nivoa. Veselin Radulović smatra da su mnogi od tih slučajeva završavani oslobađajućim presudama i čudnim postupanjem sudova:

"U tim rijetkim slučajevima koji su vođeni za korupciju u javnom sektoru sudovi su veoma često donosili oslobađajuće presude. U slučajevima kada je morala da bude osuđujuća presuda izricane su uslovne osude sa razlozima koji ne postoje, izmišljali su olakšavajuće okolnosti i sve to zajedno čini neminovnim zaključak koji svi znamo, koji znaju i u Briselu i koji je spočitan u izvještaju Evropske komisije a to je da Crna Gora nema rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou:"

Podsjetimo, iz Evropske unije su konstanto poručivali da je borba protiv visoke korupcije kroz procesuiranje najveći izazov za držvu Crnu Goru.

Nedavno je komesar za proširenje Štefan File poručio da će tokom pregovora biti posvećena pažnja uspostavljanju bilansa ostvarenih rezultata u istragama, gonjenjima i presudama u slučajevima korupcije, uključujući i slučajeve na visokom nivou.

I pored obećanja, komentar na analizu MANS-a nismo mogli dobiti od članova Odbora za antikorupciju iz Demokratske partije socijalista.

Komentarišići navedene rezultate analize MANS-a član skupštinskog Odbora za antikorupciju Zoran Miljanić iz Pozitivne Crne Gore smatra da je ovo više nego jasan dokaz da država nema političke volje za borbu protiv visoke korupcije:

"Ono što MANS ukazuje u brojkama to Brisel potvrđuje u izvještajima godinama, a to je da nema krupnih riba a te krupne ribe su visoki državni zvaničnici i funkcioneri koji su umiješani u korupciju. Vlast cijelo vrijeme izbjegava da se bavi korupcijom a zašto? Zato što se najteže riješiti loših među njima. Naše mišljenje je da se treba okrenuti sebi i da se treba rješavati pitanje korupcije na najvišem nivou", zaključuje Miljanić.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG