Pregovori o Sejdić-Finci: Maraton bez mnogo optimizma

Sastanak pet političkih lidera iz Federacije sa komesarom za proširenje završio je u četvrtak bez konkretnog sporazuma, ali uz određene napretke, objavili su iz Ureda EU. Novi sastanak na ekspertnom nivou najavljen je u Briselu naredne sedmice. Iz EU podržali su nastavak pregovora, te, prema tvrdnjama pojedinih sudionika sastanka, obećali i ubrzanje evropskog puta ukoliko se pitanje presude Sejdić-Finci uskoro riješi.

Domaći analitičari tok pregovora ocjenjuju krajnje neuspješnim i neodgovornim, a ni pogled izvana nije puno bolji. Mogući dogovor federalne petorke ali i evropsku perspektivu BiH za RSE komentiraju zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula i Aleksandra Stiglmayer iz Evropske inicijative za stabilnost.

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula kaže kako je umjereni optimista nakon sastanka u Budimpešti. Picula, koji je nedavno imenovan na mjesto potredsjednika delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, uvjeren je da će se EU aktivnije uključiti u postizanje dogovora u slučaju presude Sejdić i Finci:

„Ovo iscrpljivanje traje već predugo. Čini mi se da je i EU, s obzirom na blizinu vlastitih izbora iduće godine, odlučila primijeniti jednu novu strategiju koja će sigurno dati određeni rezultat. Pitanje je, naravno, da li će se očekivanja i ovoga puta iznevjeriti, ili ćemo doista biti svjedoci da je moguće preskočiti tu dejtonsku sjenu - to čak nakon što su neki drugi otvoreni problemi u regiji, kao odnosi između Srbije i Kosova, naprosto pokazali da se uz određenu političku volju i pravo posredovanje međunarodne zajednice može zabilježiti napredak", konstatira Picula.

Najveća dva problema Balkana i dalje su BiH i Makedonija. No, kako dodaje Picula, pozicije ove dvije zemlje nisu jednake:

„Makedonski problem je kombinacija unutrašnjih neravnoteža, koje u ovom slučaju nisu presudne, ali i neriješene međunarodne pozicije. Što se tiče BiH, ona je u prošlosti doista trpjela ugrožavanje izvana. Međutim, ovoga trenutka Hrvatska jeste članica EU, Srbija se silno trudi da nadoknadi propušteno, i one nemaju aspiracija prema BiH kao što su ih imale pred 15-ak godina. BiH ovoga trenutka izvan tog očekivanog okvira pregovaranja doista dijele unutrašnji politički problemi, odnosno domaći političari“, napominje Picula.

Bez obzira na aktivniju ulogu međunarodne zajednice, generalna tajnica Evropske inicijative za stabilnost Alexandra Stiglmayer nije uvjerena da će naredne sedmice biti pronađen model za rješnje pitanja presude Sejdić-Finci.

Pokušaj rješenja i tzv. hrvatskog pitanja kroz implementaciju presude Suda u Strazburu pregovore je zakompliciralo, no to nije i jedini problem:

„Ima opet s druge strane onih koji bi htjeli centralistički usmjeriti pregovore. Duh odluke Sejdić-Finci je odličan, ali ti prijedlozi o kojima se sada pregovara će opet zamrznuti etničku podjelu. Naravno da će kandidat za Predsjedništvo iz RS biti Srbin i naravno da se za Federaciju traži neko rješenje gdje bi Hrvati mogli osigurati da oni biraju hrvatskog člana. To znači da se de facto neće ništa promijeniti. I naravno da je pitanje zašto je toliko napora, toliko energije i vremena uloženo u to pitanje, umjesto da je komisija radila na tome da se BiH složi oko npr.standarda za hranu, da može dalje eksportirati u Hrvatsku, da izradi neke važne strategije, da pokrene ekonomiju“, smatra Stiglmayer.

U svojoj analizi, podsjetimo, Evropska inicijativa za stabilnost upozorila je kako slučaj Sejdić-Finci ne bi trebalo da blokira aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. BiH bi trebala prvo da krene ka statusu kandidata, pa onda da se napravi skrining u zakonodavstvu, navode u studiji:

„Mi smatramo da je to jako osjetljivo pitanje sa kojim se muče i lideri drugih multietničkih država koje već jesu članice EU, kao što su Belgija, Južni Tirol u Italiji ili Kipar. Smatramo da je bila greška da se to napravi uvjetom za aplikaciju članstva BiH u EU. Mi zagovaramo da bi se morao prihvatiti jedan djelomičan dogovor možda oko lakšeg pitanja - izbora u Dom naroda, da bi to trebalo biti dovoljno. Ali hoće li nas poslušati Evropska komisija i države članice je, naravno, drugo pitanje. Ja mislim da bi se moglo realno očekivati da BiH dobije preporuku za kandidata, ili čak postane službeni kandidat u 2015. godini, ali to znači da institucije stvarno moraju efikasno raditi.“

Potredsjednik delegacije Evropskog parlamenta Tonino Picula napominje kako je rješenje presude u predmetu Sejdić i Finci ipak početak, i to, kako naglašava, teških pregovora na evropskom putu, koji u konačnici trebaju osigurati bolju budućnost BiH:

„Ne treba prodavati iluzije. Put BiH, kao i svih drugih zemalja, bit će težak, teži od hrvatskog. Ali ova pitanja BiH mora riješiti da dođe u istu onu startnu crtu sa koje su kretale i druge zemlje kandidati“, zaključuje Picula.