Dostupni linkovi

logo-print

Amidžić: Autorski tekst u fokusu teatarskog festivala u Brčkom


Jakov Amidžić

Jakov Amidžić

U Brčkom započinju XXX pozorišni – kazališni susreti BiH. Radi se o vrijednoj manifestaciji koja svake godine, osim presjeka aktuelnih teatarskih zbivanja, donosi i dosta novina. Moj gost, direktor festivala, Jakov Amidžić, kaže kako to ni ovaj put neće izostati.

U Brčkom započinju XXX pozorišni – kazališni susreti BiH. Radi se o vrijednoj manifestaciji koja svake godine, osim presjeka aktuelnih teatarskih zbivanja, donosi i dosta novina. Moj gost, direktor festivala, Jakov Amidžić, kaže kako to ni ovaj put neće izostati.
RSE: Šta drugo pitati u ovakvim prilikama osim - jeste li dobro zasukali rukave i sve uglancali pred početak jubilarnih susreta?
Amidžić: Svake godine su susreti kazališta u Brčkom događaj koji se iščekuje mjesecima. I ove godine smo sve uglancali, sredili i dotjerali. Publika je spremna i željno iščekuje glumce. Glumci su se već spakirali, tako da možemo reći da je to sve u redu.
RSE: S čime ove godine idete pred publiku? Koji su to favoriti kojima ćete osvjetlati obraz po trideseti, jubilarni, put?
Amidžić: Susreti kazališta u Brčkom su od prije šest godina regionalizirani, tako da mi iz regiona i BiH, kao i svake godine, imamo osam predstava u zvaničnoj konkurenciji koje je odabrao selektor Vlado Kerošević.
To su predstave, Mujo, Sujo i Haso u društvu spektakla, East – West teatra iz Sarajeva. Svećenikova djeca, satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba. Očevi su gradili, CNP Podgorica. Chick Lit, HNK Mostar. Čarobnjak, Narodnog pozorišta iz Sombora. Koncert ptica, Kamernog teatra 55. Narodno pozorište Republike Srpske iz Banjaluke učestvuje sa predstavom Četrnaesta. BNP iz Zenice sa Mousefuckersima.
Na završnoj večeri će, u čast pobjednika, biti prikazana kazališna predstava, Bobočka ili Drugi sto stranica, Filipa Latinovića u izvedbi kazališta Moruzgva iz Zagreba.
RSE: Ove godine se može zapaziti jedna specifičnost kod našeg dragog Vlade Keroševića. Odlučio je dovesti pet predstava nastalih na osnovu domaćeg literarnog predloška i tri rađene kao autorski projekti, kao proizvodi svojevrsnih teatarskih radionica. Predstave iz Podgorice, Banja Luke i East – West teatra Harisa Pašovića su novum u vašem programu, zar ne?
Amidžić: Ove godine je selektor krenuo u jednu inovaciju, a to je da pokušamo promovirati autorske projekte i da imamo što više praizvedbi. Većina predstava su praizvedbe ili su autorski uradci. Možemo reći da smo mi ove godine festival autorskih uradaka, čak smo i pripremili jedan veliki okrugli sto na temu te vrste rada u teatru - autorski projekti.
Mislim da je Vlado Kerošević ove godine napravio pravu stvar time što je aktualizirao to što je bitno u teatru, a to je da iza autorskog projekta i jednog čovjeka ostaje jedan tekst, koji se kasnije može igrati, koji se kasnije može razrađivati i dorađivati. To je veliki napredak ovogodišnjeg festivala i mislim da to u regionu još niko nije uradio.
RSE: Zapravo otvarate ozbiljnu raspravu o teatrološkom pitanju?
Amidžić: Inače smo mi festival koji svake godine otvori po jednu novu temu. Mislim da te teme odzvanjaju regionom, bar tu jednu godinu.
RSE: Ovo pitanje sam potegao kako bih podsjetio da su se u Brčkom, uz događanja na pozornici, uvijek zbivale i druge korisne stvari. Kako stoje stvari sad, kakve sve propratne manifestacije i projekte imate?
Amidžić: Ogromne napore ulažemo da svake godine, ljudi iz teatra, koji čine „kremu“ teatra u regionu, budu prezentirani Brčacima, medijima, teatrologiji uopće, kroz naš off program, koji i ove godine uređuje profesor doktor Srđan Vukadinović. I ove godine smo pripremili jedan zgusnut, ali i veoma raznovrstan program.
Festival će biti otvoren izložbom, postavkom u povodu obljetnica velikana pisane riječi u regionu, a to su Krleža, Marinković i Crnjanski. Nakon toga kreće zvanični program. Uz zvanični program će svako večer biti i po jedan prateći program. To je uglavnom „Susreti sa“. Ove godine gosti su Ivan Bekjarev, Senad Bašić i Aljoša Vučković. U pregovorima smo sa Sulejmanom Kupusovićem. Vidjet ćemo da li ćemo to uspjeti realizirati. Ostavili smo termin i uradili smo sve što je trebalo. Tu je promocija brčanskog časopisa iz oblasti kulture - Riječ.
Pored toga, napravit ćemo jedan okrugli sto po pitanju autorskog projekta. Prezentirat ćemo u konačnici, bez neke velike pompe, a i red je, iako mi ovu obljetnicu nismo stavili ispred festivala, tridesetu godišnjicu susreta u Brčkom. U konačnici smo i dužni da kažemo neku riječ o trideset godina festivala u Brčkom.
RSE: Ljudi uz manje jubileje prave velike inventure i popise uspjeha i doprinosa. Kako vi u Brčkom možete u nekoliko riječi ocijeniti ono šta je vama ovih trideset smotri baštine donijelo?
Amidžić: Brčaci žale što ovo nije četrdeseti. To bi bila sreća Brčaka, da je ovo četrdeseta obljetnica, što je trebala biti, da nismo imali taj prekid. Ali 40 godina održavanja i 30 godina prikazivanja je nešto što je ovom gradu dalo regionalnu poziciju u kulturnom smislu. Pored toga, tih 40 godina održavanja festivala, je ovdje stvorilo jednu izuzetnu publiku.
Ove godine imamo četiri predstave za djecu, koje su mobilne i koje će ići po područnim školama u gradu Brčko i okolini, da bi odmah od malih nogu djeca mogla da se uključe u kazališni život. To je to što je Brčkom, na neki način, dalo i jedan od pečata, pored toga što smo mi jedan lijepi grad na Savi, što smo vrijedni i radišni ljudi, što smo uvijek prednjačili, i u trgovini i u proizvodnji, kultura je ono što povezuje sve to.
RSE: Na sreću možemo govoriti o velikom doprinosu ukupnim teatarskim kretanjima u BiH, možda i šire. Da li je vaše opredjeljenje da se posvetite isključivo tekstovima nastalim u okviru nekad zajedničkog jezika, stimulisalo mlade autore da se okreću teatru?
Amidžić: Mi smo ove godine dobili dosta praizvedbi, što znači da se stvaraju i novi tekstovi i izvlače se stari tekstovi, koji su bili dobri, ali zapostavljeni. Mi, zajedno sa velikim festivalima, stvaramo pretpostavke da bi se kazališnom tekstu dalo više na značaju. Mislim da smo mi tu uradili ogroman posao.
RSE: Ne mogu da stvar ne okrenem naglavačke. Kako je vama profesionalcima i zaljubljenicima u pozorište grad uzvratio? Svoje daske očekujete godinama, trideseti put uvijek igrate u Domu kulture?
Amidžić: To je priča koju treba sagledati iz više aspekata. Jedan težak rat se ovdje završio i prioritet su bile neke druge stvari. Ovdje postoji želja da se stvori jedno kazalište ili pozorište. Ta želja se polako realizira. Ne ide to tako jednostavno. Nedostaje i jedna mala stvar, a to je zakonska pretpostavka koju ćemo, nadam se, uskoro i dobiti. Mi ćemo imati naše pozorište i to je sigurno.
Druga stvar je da se pojavljuju drugi interesi i ogromne crne rupe u okviru nastojanja da ovaj život postane bolji. Sredstva, koja nisu ni tako velika, ni mala, se moraju preusmjeravati. U posljednjih pet godina, budžet nam je smanjen za pola miliona maraka. To su ogromna sredstva i u suštini smo dovedeni na rub, gdje smo ponovo došli u poziciju da na entuzijazmu gradimo kulturu. To je po meni prilično loše, ali nadamo se da ćemo se u narednim godinama ponovo vratiti na one pozicije sa kojih smo krenuli u ovaj projekt i u sve projekte u kulturi.
Nigdje nije sjajno i mi to znamo. Entuzijazma imamo, ali neće biti dovoljan da se nastavi na ovoj kvalitetnoj razini. Možda ćemo morati smanjivati kvalitet, a onda će to sve biti kontraproduktivno. Mislim da ćemo se onda morati još žešće boriti za vraćanje proračuna za kulturu.
RSE: Nažalost, mi smo svi došli u fazu kada sve tiše izgovaramo pomirljivo biće bolje, ali ovom prigodom, da ipak glasno kažemo - Biće bolje!
Amidžić: Znam da su mnogi koji vode distrikt zaljubljenici u teatar i znam sigurno da će se izboriti da teatar ne spadne na niske grane.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG