Dostupni linkovi

logo-print

Amerikanci će posredovati između hrvatske Vlade i MOL-a


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Sjedinjene države posredovat će u sporu oko hrvatske naftne kompanije INA između dva najveća dioničara – hrvatske Vlade i mađarske naftne kompanije MOL. Hrvatska i mađarska strana već neko vrijeme su u sukobu oko INE. Eksperti u Hrvatskoj nadaju se da će biti konzultirani u artikuliranju hrvatske pozicije.

Američka ponuda za posredovanje je i više nego dobrodošla, a početna hrvatska pozicija treba biti – što je MOL Mađarskoj, to je INA Hrvatskoj, glavna je poruka struke povodom obnovljene američke ponude da posreduju u sporu između hrvatske Vlade i MOL-a oko INE.

Redoviti profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i bivši predsjednički savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić podsjeća da je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gabor Ivan u intervjuu pred koji dan vrlo precizno opisao važnost MOL-a za mađarsku državu.

„U intervjuu je vrlo jasno dana pozicija i način gledanja mađarske strane na ulogu MOL-a. Vrlo je jasno rečeno da je upravo MOL za Mađarsku jedna od najvažnijih kompanija, koja ima veliki doprinos stvaranju BDP-a i djeluje u, kako je - čini mi se - rečeno, posebno osjetljivim političkim i gospodarskim uvjetima. Ista stvar vrijedi, ako se tako procjenjuje – ja tako mislim, a ne znam da li i naša Vlada misli isto – i za INU u Hrvatskoj.“

Više hrvatskih eksperata procjenjuje da bi američko posredovanje oko INE pomoglo prevladati strasti koje su do sada na obje sukobljene strane vrlo snažne. Po Dekanićevoj ocjeni, najbolji način da se izbjegne dnevnopolitička komponenta bilo bi da se razloži ona strateško-politička komponenta, koja doista postoji.

„Kolika je uloga sustava opskrbe naftom i naftnim derivatima za hrvatsku energetsku sigurnost, kolika je uloga i značaj te grane za druge privredne djelatnosti, primjerice za turizam koji izravno zavisi o opskrbi derivata itd. Dakle, tu bi trenalo ući u analizu same suštine energetske sigurnosti i njezine uloge u temeljnoj sigurnosti države. Tu Hrvatska ima dobrih iskustava, bilo je dobrih radova, bilo je studija, bilo je svega, ima i ljudi koji dosta o tome znaju.“

Američka ponuda za medijaciju stara je kojih pola godine, i sada je obnovljena. MOL je prihvatio prijedlog, a podjednako tako postoji načelni pristanak hrvatske Vlade koja upravo precizira svoju poziciju. Kao američki motiv da predlože svoj angažman navodi se njihova bojazan da bi Rusi mogli otkupiti od Mađara njihov dio INE. MOL je načelno izrazio interes za takvu mogućnost, a Mađari su uz Austrijance jedini koji se nisu pridružili stavu Eurospke unije prema Moskvi zbog Ukrajine i koji su nastavili pregovarati o sudjelovanju u Južnom toku.

Ako je ruska ponuda za otkup MOL-ovih dionica INE bila motiv za Amerikance da se umiješaju, State Department je izabrao dobar tajming, jer Mađari u medijaciji neće moći previše mahati argumentom ruskog interesa. Dugogodišnji naftaš, a sada naftni konzultatn Davor Štern.

„Teško da bi si danas ruske kompanije mogle priuštiti ulazak u INU, jer je u zadnjih nekoliko mjeseci cijena nafte na tržištu pala oko 20 posto. Današnja cijena od otprilike 84 dolara po barelu vrlo negativno će utjecati i na prilike u Rusiji, na ekonomsku snagu velikih ruskih kompanija - pri tome imam u vidu i 'Gazprom' i 'Rosnjeft' – tako da vjerujem da oni imaju problema sa održavanjem proizvodnje, a kamoli da još ulaze u dodatne akvizicije.“

Podsjetimo najkraće na kronologiju sukoba. Hrvatska Vlada proziva MOL da suprotno dogovorima ne investira u INU, u rafinerije, razvoj i istraživanje, već od nje radi lanac maloprodaje. MOL prozova hrvatsku Vladu za politiziranje. U Hrvatskoj postoji pravomoćna presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera da je za mito od 10 milijuna eura što ga je primio od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadyja MOL-u prepustio upravljanje INOM. MOL tuži Hrvatsku za nešto manje od 3,5 milijarde eura zbog plinskog biznisa. MOL kao dodatni pritisak na hrvatsku Vladu najavljuje zatvaranje sisačke rafinerije i otpuštanje 800 radnika. Priča se vjerojatno nastavlja.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG