Dostupni linkovi

logo-print

Rusko tužilaštvo službeno je Nacionalnu fondaciju za demokratiju (NED) proglasilo "nepoželjnom", utirući tako put za progon svih američkih udruženja sa ruskog tla. Odluka je donesena na osnovu kontroverznog zakona kojeg je još u maju potpisao predsjednik Vladimir Putin.

Iako je zakon, kojeg su aktivisti za ljudska prava žestoko kritikovali, na snazi skoro tri mjeseca, ovo je prvi put da se i primjenjuje.

Zamjenik glavnog tužitelja Vladimir Malinovski objasnio je da je neophodno „spriječiti djelovanje stranih organizacija, jer potkopavaju rusku sigurnost“.

Za američku Nacionalnu fondaciju se konkretno kaže da "predstavlja prijetnju temeljima ustavnog poretka Ruske Federacije, odbrambenoj sposobnosti i sigurnosti države."

Tužilaštvo tvrdi da da aktivisti NED-a koriste poslovne i nevladine udruge preko kojih organizuju "političke akcije s ciljem da utječu na odluke vlasti, delegitimiziraju lokalne izbore i diskredituju ruske oružane snage. Za te su akcije, kaže se u Tužilaštvu, Amerikanci u dvije godine potrošili oko 5 miliona i 200 hiljada dolara.

Vašingtonska Fondacija za demokratiju, koja se nije oglasila komentarom na optužbe Moskve, finansirala je neke od najistaknutijih ruskih organizacija za ljudska prava, uključujući Helsinški odbor.

Ako se nastavi postupati po kontraverznom Putinovom zakonu, pojedinci zaposleni u organizacijama koje finansira NED mogli bi se suočiti s novčanim kaznama, ali i zatvorom do šest godina.

U petnaest godina svoje vladavine, Vladimir Putin je često optuživao SAD da se miješaju u unutrašnje stvari Rusije i potkopavaju njegov autoritet, i to baš koristeći nevladine i druge organizacije.

Kritičari politike Kremlja nazivaju „zakon o nepoželjnim organizacijama“ oružjem za ubijanje civilnog društva.

Prije tri godine, odmah nakon inauguracije u trećem predsjedničkom mandatu, ruski je predsjednik potpisao i zakon po kojem se nevladine organizacije mogu proglasiti "stranim agentima" ako ih se finansira iz inostranstva i ako im je djelovanje političko.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG