Dostupni linkovi

logo-print

Američka ekonomija izdržaće budžetske rezove ako budu kratkoročni


Američki predsjednik saopštava da stupaju na snagu budžetski rezovi, 1. mart 2013.

Američki predsjednik saopštava da stupaju na snagu budžetski rezovi, 1. mart 2013.

Rezovi u američkom saveznom budžetu, do kojih je ipak došlo od 1. marta, ozbiljno će ugroziti sve koji primaju plate iz budžeta, te vojne misije, ali neće, procjena je finansijskih agencija, ostaviti jako duboke posljedice na američku ekonomiju.

Američki predsjednik Barak Obama u petak je saopštio da nije postignut dogovor sa republikancima o izbjegavanju automatskog rezanja američkog budžeta i da zbog toga od 1. marta na snagu stupa budžetski rez od 85 milijardi dolara.

Obama je nakon sastanka sa liderima republikanaca i demokrata u petak izjavio da će rezovi, čiji je cilj smanjenje budžetskog deficita, biti bolni i da će imati velike posljedice za građane i ekonomiju.

Novi američki ministar odbrane Chuck Hagel odmah je najavio da rezovi u budžetu dovode u opasnost sve misije američke vojske.

On je na svojoj prvoj konferenciji za novinare u Pentagonu rekao da će se rezanje budžeta odraziti i na mornaricu i na zračne snage, koje će odmah smanjiti broj sati leta.

Hagel je ipak rekao da je odjel odbrane odlučan da zadrži kvalitet najboljih svjetskih borbenih snaga uprkos smanjenju od 46 milijardi dolara za odbranu u budžetu.

"Ovo svakako dovodi u pitanje našu sposobnost da efektno ispunjavamo sve naše misije", rekao je Hagel, koji je proteklih sedmica o budžetskim rezovima govorio mnogo umjerenije od nekih drugih zvaničnika u Washingtonu.

Pentagon je još prije informisao Kongres da planira većinu civila zaposlenih u sektoru odbrane poslati na neplaćeni dopust u trajanju od najmanje 22 dana, ako dođe do rezova.

Takođe, neke savezne službe, poput carinika i graničara, te Agencije za zaštitu okoliša, obavijestile su radnike da u maju moraju uzeti nekoliko dana neplaćenog odmora.

Sindikati istovremeno pregovaraju sa vladinim agencijama o tome kako da ublaže financijski udarac na zaposlene u saveznim institucijama.

Politička blokada veća prijetnja

Standard & Poor's ocijenio je da će američka ekonomija moći izdržati drastične rezove, ako oni budu kratkoročni.

Ova agencija navodi da takvi rezovi istina mogu imati dalekosežne, ali ipak vjerovatno samo plitke efekte na američku ekonomiju i izglede za njen oporavak.

Ukorijenjena politička blokada i neizvjesnost u Washingtonu oko smanjenja budžetskog deficita je zapravo najveća prijetnja ekonomskom oporavku SAD-a, smatraju u Standard & Poor'su.

Ova agencija ocjenjuje da će budžetski rezovi ipak biti privremeni i da će u drugom tromjesečju ove godine biti zamijenjeni dugoročnim paketom smanjenja potrošnje i povećanja poreza.

"Ako se to pokaže tačnim, mislimo da će rezovi ipak vjerovatno imati samo blagi negativan uticaj na rast BDP-a u ovoj godini", saopšteno je iz Standard & Poor'sa.

Rezovi su stupili na snagu nakon što su u četvrtak u Senatu odbijeni prijedlozi zakona o prevazilaženju finansijske krize, koje su dostavile demokratska i republikanska stranka.

Obama je optužio republikanske senatore da su dozvolili automatsko rezanje budžeta i da će zbog toga čitav teret smanjenja budžetskog deficita pasti na srednju klasu, umjesto na sloj bogatih Amerikanaca.

Oštre mjere štednje su osmišljene prije dvije godine kao sredstvo koje je trebalo da primora političare lijeve i desne orijentacije da zajedno vode računa o državnim finansijama.

Budžetski rezovi ravnomjerno su podijeljeni na vojne i unutrašnje civilne programe.
  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. Novinarstvom se počela baviti za vrijeme studija, a nastavila 1996. godine u Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA u Sarajevu. Od 2002. godine radi u sarajevskoj redakciji RSE kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG