Dostupni linkovi

logo-print

Duraković: Amaterska pozorišta reintegriraju kulturu u bh. društvo


Vahid Duraković

Vahid Duraković

Čitavu prošlu sedmicu u Bugojnu su se družili pozorišni amateri iz BiH, ali i brojni gosti kojima je pozorište priraslo srcu. Održavan je XLI po redu Festival dramskih pozorišta pod nazivom FEDRA. Tim povodom u gostima nam je Vahid Duraković, pozorišni autor, direktor Festivala, al i Kulturnog sportskog centra koji je domaćin ove manifestacije.

RSE: Da li su bili amateri ponovo u reprezentativnom sastavu?

Duraković: Do sada mislim u najreprezentativnijem sastavu. Ove godine je bila jaka konkurencija. Selektor je izabrao sedam predstava: "Boja krvi i ilovače", u koprodukciji Teatar FEDRA Bugojno i KS Male stvari, u režiji Željka Miloševića; Teatar Total Visoko, "Večera budala", režija Jesenko Muzaferija; Gradsko pozorište Mrkonjić Grad,"Svako vrijeme ima svoje Feme", režija Dubravka Nikolić; Pozorište mladih Tuzle, "Nužda natjerala", režija Adnan Mujkić; Omladinski studio GP Jazavac, Banja Luka, "Andrija", režija: Vladimir Đorđević i Dragana Marić; Koprodukcija MTM Mostar i Studentsko pozorište Banja Luka "Rekvijem za ljubav", režija Sejo Đulić i
Gradsko amatersko kazalište Orašje "Traži se novi suprug", režija Iljo Benković.

Zadnji dan Festivala bili su gosti iz Hrvatske: Sinjsko pučko kazalište, Božična bajka, režija Marija Cvrlje Radović i Željko Viculin.

Već godina imamo saradnju i sporazum sa Festivalom amaterskih kazališta Hrvatske o razmjeni najboljih predstava. Prije nekih mjesec i pol jedna predstava sa FEDRA-e je bila na Hvaru, kao gost na Festivalu amaterskih kazališta Hrvatske.

RSE: Pretpostavljam da ste imali i druge propratne manifestacije, ali i ugledne goste?

Duraković: Ove godine smo nastojali da, pored tog takmičarskog zvaničnog programa, više pažnje posvetimo edukaciji amatera iz BiH, pa smo imali dvije radionice:

Scenski pokret, voditeljica Slađana Zrnić, profesionalna glumica NP RS, koja je odlično primljena od svih učesnika.

Uloga dramaturga u dramskom tekstu, voditeljica Ljubica Ostojić, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku dramaturgije.

Imali smo i izložbu slika. To su radovi koji su nastali na protekle dvije Internacionalne likovne kolonije, koje su održane u Bugojnu 2012 i 2013.

RSE: Premda se radi o amaterskim pozorištima, skupe se brojni uglednici iz drugih oblasti. Među vama je bio i poštovani profesor Sulejman Bosto, estetičar, pozorišni zaljubljenik, koji je predsjedavao i žirijima MESS-a.

Duraković: Bosto kao dugogodišnji prijatelj Festivala, koji prisustvuje vrlo značajnim festivalima - i u Jajcu i u Brčkom i kod nas. Selektor je bio Marko Misirača, koji je bio selektor i pozorišnog festivala u Jajcu. U žiriju je bila Jasmina Ćelebić, asistent na glumi na Akademiji umjetnosti u Tuzli. Slađana Drnić je bila član žirija. Kao gosti su nam dolazili Željko Škuljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Zenici i Nedžad Ibrahimović, profesor na fakultetu u Tuzli.

Svaki dan je bilo vrlo aktivno. Mnogi su se susretali, družili i razgovarali.

RSE: Festival u Bugojnu je stariji od sarajevskog MESS-a, a otpočeo je još davne 1959. godine.

Duraković: To je jedna velika tradicija, a samim tim i obaveza sviju nas, koji danas radimo na tom Festivalu, da poštujemo tu tradiciju i da festival radi na najbolji mogući način.

RSE: Unatoč beskrajno dugačkoj pauzi, koju ste imali oko rata i poslije rata, kod vas je odigrano više od 500 predstava u zvaničnoj konkurenciji. Zato se može govoriti o ogromnom značaju ove manifestacije - kulturnom, kulturološkom, svakojakom.

Duraković: Pogotovo u ovom vremenu kada je kultura poprilično zanemarena, kada nismo u potpunosti uspjeli da reintegriramo bosansko kulturno društvo, da postoji veći intenzitet razmjene i saradnje amatera iz BiH. Ovaj Festival je u tom smislu dao veliki doprinos. Trenutno se u BiH svi amateri vrlo dobro međusobno poznaju, razgovaraju i razmjenjuju predstave.

Uspjeli smo da uspostavimo saradnju sa Festivalom amaterskih pozorišta Srbije, sa Festivalom amatera iz Makedonije i također sa Festivalom amatera iz Slovenije. Na svim tim festivalima su igrane predstave koje su bile kod nas na festivalu. Tamo smo bili gosti. To je dalo veliki postrek svim amaterima iz BiH jer ukoliko imaju uspjeha na našem festivalu, imati će mogućnost da posjete neke od susjednih država.

RSE: Vi, koji se tokom čitave godine bavite FEDRA-om, a ti posebno jer si zakleti pozorišni radnik i autor, dosta toga znate o amaterskoj sceni kod nas. Kako ona sada izgleda?

Duraković: Ako je uporedimo sa scenom iz 80-tih godina, činjenica je da je mnogo manje produkcije. U to vrijeme je bilo oko 50 do 60 prijava na Festival, a sada ih je od 15 do 20.

Činjenica je da se iz godine u godinu pojavljuju sve bolje predstave. Ima nekih četiri do pet pozorišta, koja vrlo ozbiljno rade, koja imaju stabilnu produkciju, visok estetski nivo predstava. Ostali pokušavaju da sustignu te najaktivnije scene.

U poređenju sa Hrvatskom i Srbijom, gdje smo gledali mnoge njihove predstave, mislim da je amatersko stvaralaštvo u BiH na visokom nivou i da ni jednog trenutka ne zaostaje za predstavama iz Hrvatske i Srbije. Čak šta više, mislim da imamo i mnogo boljih predstava.

RSE: Među svim našim amaterskim pozorištima odskače ono Visočko.

Duraković: To je Total Visoko. Trenutno ima redovnu produkciju Kulturna scena Male stvari Trebinje, zatim amatersko kazalište Travnik, Orašje i FEDRA iz Bugojna. To je pet pozorišta koja imaju kontinuitet i koja prolaze selekciju na festivalu u Bugojnu.

RSE: Šta je definicija pozorišnog amaterizma?

Duraković: Mi ne doživljavamo taj naziv tako. Raspravljali smo da li po tom pitanju treba nešto da mijenjamo. Mislim da nećemo jer amater prije svega znači zaljubljenik. To nije nikakva standardizacija vrijednosti predstave, već prije svega epitet za one koji se bave teatrom. Činjenica je da u Evropi ne postoji taj termin i da se ne koristi. Oni imaju teatarske grupe, koje imaju pravo da se prijave na sve moguće festivale, a selektor bira učesnike. Nije im bitno da li je ansambl institucionalnog karaktera.

U BiH već ima teatara koja rade ozbiljno, koji estetski imaju visoke standarde. U krajnjoj varijanti, nisam ja osoba koja smatra da se trebamo porediti sa profesionalnim ansamblima. To je jedan drugačiji pristup i drugačija filozofija u odnosu na profesionalne teatre, koji su ipak tu zaposleni. To je njihova egzistencija, njihov život, dok se amateri bave nekim drugim poslovima, gdje ostvaruju egzistenciju, a u amaterizmu su zbog nekih ličnih pobuda, hobija, da bi imali neki ventil u svom životu, gdje će se osjećati dobro i dati neki svoj doprinos lokalnoj zajednici.

RSE: Odakle volja, energija, živci na kraju, da se čovjek u ovakvim uslovima bavi time čime se vi bavite? Kako usklađujete borbu za elementarno preživljavanje i entuzijazam u vezi sa susretima?

Duraković: FEDRA je nešto najljepše što se meni desilo u životu, taj neki susret s tim, taj moj rad i doprinos na festivalu i teatru FEDRA. Kod normalnih ljudi i u pozitivnoj grupi, gdje nema mnogo kalkulacija, ljudi su spremni da daju svoj doprinos. Mislim da u svim gradovima postoje takvi ljudi i da je u BiH mnogo mladih ljudi koji žele da rade, da budu aktivni, bez nekih pitanja o primanjima, ali pod uslovom da onaj ko je lider i vođa, ako postoji neki upravni ili organizacioni odbor, nema nikakvih kalkulacija, prije svega kada je u pitanju novac. Ja sam se uvjerio da postoji veliki broj ljudi koji je spreman da radi besplatno, da bude aktivan, i u pozorištu i u organizaciji festivala, ali pod uslovom da postoji međusobno poštovanje i povjerenje.

Rad u amaterskim pozorištima omogućava mnogima da putuju, da se druže, da razmjenjuju iskustva. Na kraju se sve to vrati. Rijetko ko bi od nas mogao o svom trošku da ode u Norvešku ili Austriju, a kroz teatar se omogućilo mnogima da putuju po Evropi. Naravno da se ljudi na tim putovanjima osjećaju ugodno, da im je lijepo i da nakon povratka kući opet imaju dovoljno energije da rade i da nastave dalje.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG