Dostupni linkovi

logo-print

Broj amandmana odložio raspravu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost


Sastanak Odbora za bezbjednost

Sastanak Odbora za bezbjednost

Tajnoj policiji se, sa ili bez razloga, uvijek pripisivala ogromna moć, prije svega u smislu njene zloupotrebe kako bi se diskreditovali kriticari vlasti, bilo da dolaze iz partija, medija, nevladinog sektora. Idući u susret zahtjevima međunarodne zajednice o neophodnosti reforme Agencije za nacionalnu bezbjednost Vlada je predložila zakonske izmjene koje je dio nevladinog sektora dočekao na nož tvrdeći da se one kose sa ljudskim pravima, prije svega u oblasti zastite podataka. Pokušaji da se amandmanski popravi predloženi tekst doveli su to potpune konfuzije o sadržaju zakona tako da je parlament danas odbio da raspravlja o zakonu.

Prema mišljenju Vlade, izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost će omogućiti sprovođenje reformi u oblasti obavještajno–bezbjednosnog sektora koje su neophodne, između ostalog, u cilju dobijanja poziva za članstvo u NATO. Međutim, kako je konstatovano u parlamentu, Vlada je u međuvremenu intervenisala novim amandmanima na sopstveni predlog te je nejasan konačni predlog izmjena. Poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica je zato tražila odlaganje rasprave o zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost:

„Ja ne znam jer mi ljudi nisu do kraja umjeli objasniti što je bilo na Odboru, jesu li povukli amandmane pa će sad nove da prihvate, da ministar nije imao konačan stav u odnosu na amndmane. Danas treba da uđemo u raspravu, a da ne znamo šta je konačan stav Vlade oko ključnih pitanja koje Vlada nakon podnošenja zakona uvela nove elemente zakona.“

Vlada je pripremila izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koji je već u ovom trenutku sporan za dio političkih subjekata, kao i za najuticajnije nevladine organizacije koje su ocjenile da se pripadnicima tajne policije daju ovlašćenja koja se kose sa ljudskim pravima ali i Ustavom Crne Gore. Tako se u izmjenama zakona našla odredba prema kojoj će službenik Agencije moći u svakom trenutku, bez odobrenja suda, moći da uđe u baze podataka državnih organa i pravnih lica. Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa je saopštila da to ugrožava pravna lica među kojima su i nevladine organizacije i mediji:

„Što se tiče baza državnih organa ovo rješenje je u redu, ali što se tiče baza pravnih lica to pruža zaista neograničene mogućnosti i zadire se poprilično u pravo na privatnost i pravo na zaštitu ličnih podataka zbog čega mi insistiramo da se ova mjera primjenjuje samo uz odobrenje predsjednika Vrhovnog suda. To nije prihvaćeno.“

Ministar pravde Duško Marković je saopštio da nije poželjno tražiti dozvolu sudskih vlasti za tajne aktivnosti pripadnika Agencije zato što se svi dobijeni podaci ne mogu koristiti na sudu:

„Vi znate da je rad Agencije, to su obavještajne službe, njihov rad je tajan. On nije transparentan. S druge strane dokazi koje Agencija, odnosno obavještajne zajednice i službe obezbjeđuju, služe za analitičke obrade, informacije i upozorenja nadležnim organima, nosiocima državne vlasti i institucijama za sprovođenje zakona. Oni se ne mogu koristiti kao dokaz na sudu. Zbog toga nije neophodan sudski nalog.“

Kada izmjene zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost budu usvojene biće penzionisano više desetina službenika tajne policije, preciznije više od sedamdeset. U javnosti su godinama unazad postojale snažne indicije da je dio tajne policije djelovao politički u korist vlasti, a dio zloupotrebljavao svoj položaj sarađujući sa kriminalnim grupama. Pravosudne institucije nikada nisu dokazale postojanje ovih pojava, ali je iz međunarodne zajednice konstantno snažno zahtjevana reforma bezbjednosnih službi. Velizar Kaluđerović iz SNP-a je otvorio pitanje redovnog rada Agencije u vremenu kada više desetina službenika bude penzionisano:

Velizar Kaluđerović

Velizar Kaluđerović

„Hoćemo li ostati u dobroj mjeri bez Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako neke stvari radi, a ja pripadam onima koji misli da kako neke stvari radi možda i ne bi bilo neke velike štete. Ali inače mislim, polazeći od njene ustavne i zakonske pozicije da treba da radi ono što joj je zakonska obaveza.“

Ministar Marković je najavio prijem novih kadrova i tri nivoa njihove obuke:

„Mi ćemo morati da u Agenciji obezbjedimo način njihove obuke. Početne obuke, zatim više nivoe obuke a u završnoj fazi operativne obuke u saradnji sa našim partnerima. To je složen proces i Vlada je zaista veoma to dobro izanalizirala i u tom smislu Vlada takođe vodi računa da ne bude ugrožena osnovna funkcija Agencije.“

Poseban problem je što je nedavno Agencija za nacionalnu bezbjednost ostala bez direktora, jer je pod nejasnim okolnostima dosadašnji direktor Agencije Boro Vučinić podnio ostavku. Do ovog momenta poslanici ali ni šira javnost nisu upoznati sa tim - ko upravlja Agencijom za nacionalnu bezbjednost, po osnovu kojeg akta i zakona.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG