Dostupni linkovi

logo-print

Mostarski Aluminij između čekića i nakovnja


Aluminij, Mostar

Aluminij, Mostar

Nakon što je Aluminijski kombinat u Mostaru, kompanija od koje direktno i indirektno zavisi oko 40.000 ljudi u BiH i Hrvatskoj, nedavno dobio novog vršioca dužnosti direktora, ekonomskog stručnjaka prof. dr. Vjekoslava Domljana, ponovo je u prvi plan izbilo pitanje - kako će ta firma dalje poslovati, s obzirom na to da se trenutno nalazi u dugovima, čiji iznos, osim užeg kruga ljudi u Aluminiju, niko ne zna.

Bivši direktor Ivo Bradvica u više navrata je isticao da se država maćehinski odnosi prema Aluminiju, koji se nalazi između čekića i nakovnja - cijene metala na londonskoj berzi i cijene struje, a oboje je u posljednje vrijeme izuzetno nepovoljno po tu kompaniju.

Osmog novembra imenovani su novi članovi Nadzornog odbora mostarskog Aluminija, i to po tri predstavnika malih dioničara i državnog kapitala, te jedan predstavnik Republike Hrvatske. Time je, ocjenjuje se, riješen 16 godina dugi spor oko vlasničkih odnosa unutar tog najvećeg bh. izvoznika, predratnog giganta, koji je svojevremeno zapošljavao oko 3,5 hiljade radnika.

Deset dana kasnije, novi Nadzorni odbor prihvatio je sporazumni raskid ugovora sa direktorom Ivom Bradvicom i za vršioca dužnosti imenovao prof. dr. Vjekoslava Domljana, inače uglednog ekonomskog stručnjaka i dosadašnjeg savjetnika direktora.

Predsjednik novog Nadzornog odbora Mirko Puljić nedavno je na press-konferenciji ustvrdio da bivši direktor Ivo Bradvica nije podnio ostavku:

„Radi se o predstavci kojom je gospodin Bradvica, dosadašnji direktor društva, zatražio sporazumni raskid ugovora o radu. Dakle, nije ostavka u pitanju“, rekao je Puljić.

Nakon imenovanja uglednog ekonomiste na čelo Aluminija, u javnosti su se već pojavila pitanja da li se to u slučaju te mostarske kompanije napušta politika, te konačno gleda na ekonomske probleme.

Sindikati bivših, u ratu i nakon rata otpuštenih, radnika pretežno bošnjačke i srpske nacionalnosti, ali i onih koji sada rade u Aluminiju, uglavnom Hrvata, suzdržano reaguju na imenovanje novog prvog čovjeka firme.

Alica Rahimić, predsjednik Sindikata obespravljenih radnika, koji tvrdi da zastupa skoro 3,5 hiljade ljudi, od kojih je oko 600 umrlo čekajući na rješenje svog statusa, za naš radio kaže da niti pozdravlja niti ne pozdravlja imenovanje novog direktora:

„Ako Aluminij bude radio, bićemo i mi svi riješeni. Ako ne bude radio, nema Mostara, nema Hercegovine. Ali mislim da će ići, da će Aluminij raditi i da ćemo mi biti nakon 15 godina naše duge, duge, mukotrpne borbe biti riješeni“, kaže Alica Rahimić.

„Mi kao sindikat ne možemo uticati na izbor nekog od tih direktora, ali ko god došao nama je bitno da se poštuje naš kolektivni ugovor“, rekao nam je Stanko Skender, predsjednik Neovisnog sindikata uposlenika Aluminija, gdje sada radi oko 850 ljudi.

Milan Jovičić, nekadašnji zaposlenik Aluminija, poznat po više javnih istupa u kojima je kritikovao, kako je često govorio, poslijeratnu segregaciju u zapošljavanju prema bivšim radnicima Bošnjacima i Srbima, o izboru prof. dr. Vjekoslava Domljana za v.d. direktora Aluminija za naš radio je rekao:

„Nazire se neka nada, neka svjetlost, mada je privremeno rješenje gospodin Domljan, ali je veoma bitno napomenuti da je država konačno ušla u tu firmu sa svojim članovima Nadzornog odbora. Zato se nadamo nekim boljim vremenima u svakom pogledu.“

Jovičić tvrdi da je upis dionica Aluminija u Registar vrijednosnih papira Federacije BiH diskriminatorski, odnosno da su dionice kompanije nepravično dijeljene:

„Ali moram naglasiti, nažalost, da u ovim spiskovima trenutno nema preko 700 radnika srpske nacionalnosti i jedan mali broj Bošnjaka i jedan mali broj nepodobnih Hrvata.“

Deklarativna podrška

Na ove optužbe je još prije mjesec dana odgovorio bivši direktor Ivo Bradvica, uzvrativši kako, prije svega, Milan Jovičić, osim dok je firma bila u izgradnji, nije ni radio u Aluminiju:

„Registriran je onaj ko je ispunjavao kriterije i ko je mogao biti registriran. A neka izvoli gospodine, neka vidi kakvi su bili kriteriji i neka se onda javlja. A Registar vrijednosnih papira ili bilo ko drugi - pa nije valjda radio niko ništa ovdje mimo zakona. Svi imaju uvida", rekao je Jovičić.

Međutim, ključno pitanje sada je kako dalje. Poznato je tek da je do sklapanja ugovora o reprogramiranju dugova, Aluminij Elektroprivredi Herceg-Bosne dugovao više od 42 miliona maraka. Čini se da to i nije najveća stavka. Kako je nedavno izjavio predsjednik novog Nadzornog odbora Mirko Puljić, finansijsko stanje u Aluminiju je jako loše:

„Radi se o dugovima koje Aluminij ima prema svojim dobavljačima, neizmirenim dugovima, i radi se o kreditima prema bankama. To su dvije glavne pozicije“, naglašava Puljić.

Kolika su ukupna dugovanja, još se ne zna.

„Ja znam koliki su dugovi, ali ne bih u javnosti izlazio sa tom cifrom zbog ovih razgovora koje planiramo obaviti sa našim povjeriocima, dakle sa dobavljačima i banakama“, kaže Puljić.

V.d. direktor prof. dr. Vjekoslav Domljan - koji će tu dužnost obavljati, kako je najavljeno, do kraja godine - na zahtjev za izjavom, zamolio je za razumijevanje i strpljenje jer određeno vrijeme neće davati izjave za medije, sve dok ne posloži tekuće stvari, pošto je tek imenovan za vršioca dužnosti direktora.

Bivši direktor, Ivo Bradvica u više navrata je apelovao na vlasti Federacije BiH da subvencioniraju proizvodnju u Aluminiju, a ključna stvar je - kako je ustvrdio - previsoka cijena struje u Federaciji u poređenju sa cijenama u Evropi, pri čemu je cijena metala na londonskoj berzi prilično niska.

Bilo je dosta govora o zajedničkom djelovanju vlada Federacije i Hrvatske, s obzirom na to da je ta zemlja ima 12 posto odjela u Aluminiju, uz po 44 posto vlasništva malih dioničara i Vlade Federacije BiH. Međutim, Ivo Bradvica je prije nekih mjesec dana vlasti optužio za deklarativnu podršku:

„Ovi iz Hrvatske se samo javljaju kada Šibenik vrisne da nema dovoljno metala. Sve drugo prije i poslije toga, a vezano za Aluminij Mostar, njih uopće ne interesuje.“

Milan Jovičić, koji je prije rata bio i delegat u skupštinama na bh. i nivou bivše Jugoslavije, tvrdi da je država nekada imala interesa da subvencionira Aluminij:

„U tom prošlom sistemu imalo je apsolutno smisla da država stoji iza toga i da tretira Aluminij kao specijalnog potrošača - zato što je to bila stopostotna državna firma i zato što su tamo radili svi narodi, nije bila jednonacionalna kao sada“, naglašava Jovičić.

U četvrtak je na zvaničnoj stranici Aluminija objavljen konkurs za izbor novog direktora, koji će trajati, najavljeno je, 21 dan. U međuvremenu, kako su saopštili iz novog Nadzornog odbopra, v.d. direktor i taj odbor koncentrisat će se razgovore sa poslovnim partnerima - bankama i dobavljačima - kako bi se olakšala finansijska pozicija Aluminija radi nastavka procesa proizvodnje.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG