Dostupni linkovi

I dalje velik broj saobraćajki: Alkohol, brzina i loše ceste


Ulice Sarajeva - ilustracija

Ulice Sarajeva - ilustracija

Iz godine u godinu broj poginulih u saobraćajnim nesrećama mjeri se u stotinama. U prvih devet mjeseci 2012. godine na cestama u BiH život je izgubilo skoro 400 ljudi, dok se broj teže i lakše povrijeđenih mjeri u hiljadama.

Brza vožnja, neprilagođena lošim cestama, alkohol i narkotici - najčešći su uzroci saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom. U prvih šest mjeseci 2012. godine na području Federacije BiH poginule su 82 osobe, od toga 45 vozača.

Savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova Enes Bezdrob ističe kako je neprilagođena brzina najčešći uzrok saobraćajnih nesreća:

„I još niz drugih faktora – zbog loših cesta, naših neispravnih vozila, naših momaka i djevojaka željnih zabave i juranjave, koji voze pod uticajem alkohol i droga, i jedan ipak nizak stepen saobraćajne kulture i vrlo nizak stepen poznavanja saobraćajnih propisa.“

Od početka godine, na cestama u Republici Srpskoj poginulo je 109 osoba, dok je 496 teško povrijeđeno.

„Najčešće ginu upravo sami vozači, a zatim suvozači i njihovi putnici. Imali smo u ovih devet mjeseci i 25 pješaka koji su smrtno stradali na putevima RS-a. Imamo i smrtno stradalih pet motokciklista i devet biciklista.“

Najviše saobraćajnih nesreća sa smrtnim posljednicama dešava se upravo zbog prebrze vožnje i divljanja na cestama, kaže Petar Pećanac iz Auto-moto saveza RS-a:

„Nepoštivanje saobraćajnih propisa, odnosno znakova, dovodi do toga da na našim putevima putnici ginu. Pored brzine, tu je i alkohol - pogotovo mlađe osobe, starosti od 18 do 30 godina, sjedaju pijani za volan i izazivaju saobraćajne nezgode.“

Građani, pješaci nisu zadovoljni sigurnošću u saobraćaju.

I vozači su nezadovoljni.

Tehnički neispravna i stara vozila na cestama u BiH još jedna su prijetnja po učesnike u saobraćaju, ističe predsjednik banjalučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Milenko Jaćimović. On naglašava kako najviše saobraćajnih nesreća prouzrokuju vozači od 21 do 25 godina:

„Najviše saobraćajnih nesreća sa fatalnim ishodima događa se u dane vikenda, to je petak na subotu, subota na nedjelju i nedjelja naveče, a to je povezano sa noćnim izlascima i pretjeranim konzumiranjem alkohola i opojnih droga.“

Profesor sarajevskog Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Osman Lindov ističe da je stanje na bh. cestama veoma loše, te da se moraju povećati ulaganja u sigurnost cesta:

„Moramo više ulagati pogotovo u cestovnu infrastrukuru, koja je najnerazvijenija na evropskom području. Kroz strategijske pravce koje su donijeli entiteti - nažalost, država nije shvatila da su to prioriteti - napravljeni su pomaci i u RS-u i u Federaciji, ali nedovoljni.“

Naši sagovornici ističu kako su zakonski okviri na nivou entiteta i kantona dobri. Posljednje izmjene zakona ograničile su brzinu kretanja, ali i pooštrile novčane kazne za prekršioce zakona.

Prevencija i edukacija učesnika u saobraćaju, smatraju stručnjaci, jedino će dugoročno polučiti dobre rezultate. Primarni zadatak za bh. vlasti jeste da više novca odvoje za izgradnju cestovne mreže u BiH, koja je ocijenjena najgorom u Evropi.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG