Dostupni linkovi

Alarmantne razmere nasilja nad ženama u Srbiji


Brutalna ubistva i konstantno nasilje kojem su izložene i dalje su tužna svakodnevica mnogih žena u Srbiji. Poslednji, uznemirujući podaci pokazuju da je gotovo polovina žena tokom svog života trpela različite vidove porodičnog nasilja - psihološko, ekonomsko, fizičko ili seksualno.

Dva brutalna ubistva devojaka, koja su u poslednjih mesec dana uzdrmala domaću javnost, nedvosmisleno ukazuju na beznadežan položaj žena izloženih nasilju u Srbiji.

To se dešava u državi u kojoj je, prema podacima Programa UN za razvoj, svaka druga žena zlostavljana u porodici. Iako predstavlja svetski problem pandemijskih razmera, situaciju u Srbiji dodatno otežava činjenica da je nasilje nad ženama vekovima i decenijama ukorenjeno u rodnim nejednakostima prisutnim na ovim prostorima.

To, univerzalnu ljudsku zajednicu – porodicu, može transformisati u najstrašniji košmar za jednu ženu, kaže predstavnica UNDP-a u Srbiji Vesna Jarić:

“Najzastupljeniji oblik nasilja jeste prihološko nasilje i čak 48,7 odsto žena je bilo izloženo tom obliku nasilja. Kada govorimo o fizičkom nasilju, tu je bilo izloženo čak 21, 6 odsto. Nažalost, za ženu je još uvek najnesigurnije mesto ono koje bi trebalo da bude osnovni oslonac u životu, a to je porodica i dom. U najvećem broju slučajeva počinioci nasilja nad ženama su muškarci i to najčešće bliski intimni partneri žena.”

U poslednjih nekoliko godina Srbija se pridružila svetskom trendu obračuna sa nasiljem nad ženama, ali na tom polju još uvek postiže skromne rezultate. Ipak, nalazi se u društvu država koje su saglasne sa australijskom strategijom koja je postala zvanična platforma Ujedinjenih nacija za rešenje tog problema. Inače, vodeći uzročnik smrti ili bolesti australijskih žena postalo je upravo nasilje nad njima, upozorava ambasadorka te zemlje Helena Stadert.

“Žene imaju pravo na ispunjenje svojih potencijala, da se osećaju bezbedno i poštovano. Svi mi, muškarci i žene, imamo pravo živimo bez nasilja i odgovornost da stvorimo okruženje koje će se suprotstaviti nasilju. Imamo mogućnost izbora – da osudimo i isprečimo nasilje nad ženama u našim zajednicima, a ne da ćutimo. Svakodnevno moramo da težimo tome da sve žene žive kako zaslužuju", kaže ambasadorka.

Od početka godine u Srbiji je ubijeno 13 osoba ženskog pola od kojih dvoje dece, a Savetovalištu protiv nasilja u porodici se za pomoć javilo više od 700 žena i u Sigurne kuće smešteno 75 najugroženijih.

Uprkos tome što je u odnosu na period 90-ih zaživeo koncept sigurnih kuća za smeštaj žrtava nasilja i SOS telefona na koji se nasilje može prijaviti, u mnogim sredinama nema interesovanja ili novca za primenu sličnih programa. Tako najugroženiji ostaju bez preko potrebnog skloništa ili saveta u teškim trenucima u kojima se nalaze.

Nadležni tvrde da su svesni težine situacije, a državna sekretarka u Ministartsvu rada Stana Božović konkretne poteze najavljuje u aprilu:

“Mi ćemo krenuti sa prvom sednicom najvišeg tela Vlade a to je Savet za rodnu ravnopravnost koji će činiti kompententi predstavnici ministarstava Vlade i civilnog društva koji će se uhvatiti u koštac sa svim problemima na osnovu svih rezultata ispitivanja da se unapredi položaj žena. Kao država imamo mogućnost da reagujemo i pozovemo čelnike lokalnih samouprava da napravimo pritisak, naravno u skladu sa zakonom, da ne blokiraju onaj deo za koji se svi borimo kada znamo da su potrebne sigurne kuće.”

Srbija ima propise kojima se kažnjava nasilje nad ženama. Međutim, iako postoje na papiru, izostaje njihova primena u praksi, pa nasilnici dobijaju blage kazne, zbog čega žrtve višestruko ispaštaju. To je uzrok što se broj žrtava nasilja ne smanjuje, upozorava koordinatorka Sigurnih kuća i Savetovališta protiv nasilja u porodici Vesna Stanojević.

“Zaštita žena je jedna potpuno marginalna stvar u ovom društvu. Efikasnost postupaka koji prate ovu oblast je na neki način je na neki način dovedena u pitanje. Zato što se radi sporo, neadekvatno, postupci su dugi, da ne kažem, beskonačni. Žene trpe u međuvremenu, a o problemima se uglavnom ćuti. Vreme prolazi, a mi smo na istim strategijama na kojima smo bili pre nekoliko godina", navodi Vesna Stanojević.

Nesporno je da bi posvećenija primena zakona smanjila tužne bilanse nasilja nad ženama u Srbiji. Međutim, to bi predstavljalo samo ublažavanje posledice. Za eliminisanje uzroka potrebno je podići svest javnosti, ali i razbiti patrijahalne predrasude u društvu.
  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG