Jasuši Akaši na suđenju Radovanu Karadžiću, 24. travanj 2013.
Akaši: Istraga UN-a nije utvrdila odgovornost za Markale
Kako bi pokazao da je bio mirotvorac, a ne ratni huškač bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, doveo je kao svjedoka obrane japanskog diplomata Jasušija Akašija specijalnog izaslanika UN-a za bivšu Jugoslaviju.
Akaši je dao iskaz javno uz nazočnost javnosti, unatoč zahtjevu da svjedoči iza zatvorenih vrata zbog navodnih - krivih interpretacija njegovih izjava u medijima.
Karadžiću je pri tom ponovio stav u vezi prvog većeg granatiranja tržnice Markale 5.veljače 1994. godine, napominjući kako je nakon istrage UN-ovih istražitelja ostalo nejasno – tko je ispalio granatu koja je ubila, prema optužnici – 66, a ranila preko 140 osoba.
Izvadak iz knjige svjedoka
Prema optužnici, granata je doletjela s položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), iz smjera sjever-sjeveroistok, no Akaši je naveo kako to nije bilo moguće utvrditi.
„Samo jedna minobacačka granata došla je na pijacu i pogodila je jedan predmet prije nego je pala na zemlju. Zbog toga je stručnjacima bilo teško precizno prosuditi iz kojeg je smjera došla ta granata. Prema mišljenju stručnjaka hitac je mogao doći ili sa strane bosanskih Srba ili sa strane bosanske vlade“, prisjetio se nalaza mješovite peteročlane komisije UN-ovih balističkih istražitelja, na temelju koje je formirao svoj zaključak.
Kao svjedok obrane Akaši je potvrdio - kako ni međunarodni ni domaći diplomati tijekom rata u Bosni i Hercegovini – nisu bili stalno zainteresirani za zaustavljanje neprijateljstava, te kako su sve zaraćene strane kršile primirja. Pamćenje ostarjelog japanskog diplomata Karadžić je osvježavao pomoću Akašijeve knjige "U dolini između rata i mira", koju je inače sadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik – opisao kao „objektivnu u vezi ratnih događaja“.
Uz to japanski diplomat mu je potvrdio teze o kršenju embarga na uvoz oružja te o problemu razoružavanja u Zaštićenim zonama u kojima se to trebalo napraviti prema mirovnim sporazumima. Poput primjerice u Srebrenici što je prema Karadžiću bio razlog za njezino zauzimanje od strane VRS-a.
„Naročito pri kraju ovog pasusa gdje se kaže: ali kao posljedica aktivne vojne pomoći koju su dobivali od SAD-a, Njemačke i od islamskih država – ukupna ravnoteža se drastično poremetila u prilog Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a protiv Srbije u toku 4 godine, od 1992.do 1995.godine. Jeste li Vi to rekli?“, citirao je Akašijevu knjigu Karadžić koji se zastupa sam.
„Da to je točno“, potvrđivao je svoje citate svjedok.
I ovo prilike Akaši je zračne udare NATO snaga opisao kao „prijetnje mirovnim sporazumima“ koje je vodio i koje se trudio zaključiti. Karadžić je pri tom istaknuo kako su zračni udari NATO-a prijetili „samo srpskoj strani“ pokušajući ukazati na pristranost u riješavanju ratne situacije.
Japanski diplomat će s iskazom nastaviti u četvrtak.
Nakon što da glavni iskaz Karadžiću s kojim se tijekom rata sastao oko 20 puta, Akašija će unakrsno ispitivati tužiteljstvo, u vezi njegovih stavova, ali i tvrdnje da odgovornost za ubijanje genocidnih razmjera u Srebrenici - djelomično stoji i na Vijeću sigurnosti UN-a.
Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.
