Dostupni linkovi

Akademija nauka RS: Bosna cijela iz tri dijela


Milorad Dodik sa mapom Republike Srpske

Milorad Dodik sa mapom Republike Srpske

Ideje o stvaranju trećeg entiteta nije nikakva novost u Bosni i Hercegovini, ali jeste to da to bude zvaničan dokument Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske kojeg je, uoči godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, na oficijelnu stranicu postavio predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik.

Pod plaštom zaštite hrvatskog naroda, kako ocjenjuju bh. analitičari, na „mala vrata“ se afirmiše podjela Bosne i Hercegovine, što bi, kako navode, značio njen kraj.

Dokument dovode u vezu i sa Memorandumom Srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1986. godine. Istovremeno, novoformirana parlamentarna većina se tome ne protivi - jer da nije tako, već bi reagovala.

„Bosna i Hercegovina cijela iz tri dijela“, u najkraćem bi se mogao nazvati dokument Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske kojeg je Milorad Dodik, predsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta, do ponedjeljka ujutro imao na oficijelnoj stranici. Iako je star skoro mjesec dana, tek u nedjelju se o njemu povela rasprava na Krugu 99.

Zbog toga se može zaključiti kako uopšte nema političke ili društvene reakcije na nešto, kako navode intelektualci, što predstavlja najopasniji udarac prema sudbini Bosne i Hercegovine.

„Politika koja ide od strane Milorada Dodika, a on je personifikacija kompletne jedne politike koja nastavlja ideologiju koja nije dovršena. To je bila ideologija koja je zamislila da se untar BiH stvori etnički prostor za Srbe i da se onda u određenom momentu taj prostor odvoji i da se pripoji Srbiji“, kaže profesor na Fakultetu političkih anuka u Sarajevu Suad Kurtćehajić.

U dokumentu Akademije nauke i umjetnosti Republike Srpske se navodi da bi interes SAD trebao biti da Bosna i Hercegovina bude cijela iz tri dijela, čime bi Dejtonski sporazum mogao opstati kao jedan od najvećih uspjeha američke administracije.

Ukoliko ne prevlada troetnička teritorijalna struktura kao realno rješenje, kako se navodi, ostaje agonija raspadanja, sve dok jednog dana ne bude konstatovano da BiH više ne postoji.

Predsjednik Akademije Rajko Kuzmanović demantuje da se radi o dokumentu tvrdeći za RSE da je riječ o zaključcima naučnog skupa upriličenog povodom 20 godina postojanja Republike Srpske:

„Ne može se svaka izjava i svaki posao koji se obavlja u RS proglasiti antibosanski. To nije tačno“, rekao je on.

Pa, iako Kuzmanović kaže kako Akademija podržava provođenje Dejtonskog sporazuma, svako malo iz Republike Srpske dolaze ideje o podjeli Bosne i Hercegovine.

To potvrđuje i Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je u nedavnom intervjuu za jednu privatnu tv stanicu rekao:

„Ne treba tragično shvatati ni tu priču oko razlaza. Možemo razgovarati o njoj. Nije realan on u ovom momentu, ali kad god neko spomene takvu riječ, onda dobijemo vrstu problema koja se manifestuje i na druge stvari – i ništa nam ne ide naprijed.“

Uspavana politička scena

Slučajno ili ne, nakon što je dokument Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske objavljen u medijima u nedjelju, u ponedjeljak ujutro je „nestao“ sa oficijelne stranice predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. No to, kako navode analitičari, ne znači i da se od podjele Bosne i Hercegovine na tri entiteta odustalo. Mnogi to porede sa Memorandumom Srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1986. godine.

Istovremeno, zabrinjavajuće je, kako navodi Zijad Bećirović, jedan od direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani, to što se novoformirana parlamentarna većina tome ne protivi.

Sulejman Tihić

Sulejman Tihić

„Dogovorom o vršenju vlasti, koji je postignut između šest političkih stranaka, je jasno da u tom projektu Miloradu Dodiku sasvim sigurno asistiraju Zlatko Lagumdžija i SDP i Dragan Čović i HDZ, tako da je i kroz taj koalicioni dogovor vrlo jasno da se ide u smjeru da se formira nova izborna jedinica koja bi, ustvari, predstavljala treći, hrvatski entitet i time se zadovoljili apetiti kako Milorada Dodika, tako i Dragana Čovića. A na takav način bi se osiguralo da Zlatko Lagumdžija i SDP vrše vlast u daljem periodu na prostoru koji ostane pod njihovom kontrolom“, kaže Bećirović.

Osim što nije izazvala reakcije javnosti, ni stranke koje su u opoziciji nisu reagovale na prijedlog podjele Bosne i Hercegovine na tri dijela. No, kako kaže Sulejman Tihić, predsjednik SDA, to ne znači da se ta politička partija neće boriti svim parlamentarnim sredstvima da se to u djelo ne provede.

„Imamo snage, imamo mehanizme, imamo podršku drugih političkih snaga koje će, zajedno sa nama, spriječiti eventualne takve pokušaje“, ističe on.

Ismet Dizdarević, profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu kaže:

„U svojim psihološkim potezima nastoje da stvore u toj zemlji sumnjičavost, depresivno stanje, da je narod besperspektivan i da nema izlaza - i da jedino rješenje jeste da se podijelimo.“

Bez obzira o kakvim nastojanjima se radilo, činjenica je da već godinama politički predstavnici vlasti u Republici Srpskoj nastoje da se OHR zatvori. Pored stvaranja trećeg entiteta, u dokumentu Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Kancelarija visokog predstavnika se prikazuje kao najveći krivac za cjelokupno stanje u Bosni i Hercegovini. Na to Valentin Incko, prvi čovjek OHR-a, poručuje:

„Ja ću njemu zahvaliti jer mi on produžava boravak u BiH. Uvijek kada ja budem kritikovan, uvijek kada neko traži treći entitet ili nešto slično, međunarodna zajednica produži mandat visokom predstavniku.“

Opasna retorika koja dolazi iz Republike Srpske i posljednji dokument u kojem se Bosni i Hercegovini osporava državnost eliminirajući njeno postojanje prije Dejtona, za mnoge analitičare predstavljaju ne samo opasnu namjeru već i posljednje upozorenje da se nešto protiv toga treba preduzeti. Zbog toga, profesor Suad Kurtćehajić zaključuje:

„BiH neće ostati sama po sebi. To je iluzija koju moramo razbiti jer politička scena u Federaciji je u vezi s tim pitanjem potpuno, potpuno uspavana. I samo se bojimo da se jednog dana ne uhvatimo za glavu šta nam se desilo, a imali smo mogućnost da djelujemo.“

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG