Dostupni linkovi

logo-print

AI o Hrvatskoj: Kritika suđenja za ratne zločine i prava manjina


Sud u Zagrebu

Sud u Zagrebu

Najnovije izvješće Amnesty International o kršenjima ljudskih prava u Hrvatskoj najviše pozornosti posvećuje sporom napretku u procesuiranju ratnih zločina, ali upozorava i na kršenje ljudskih prava pripadnika srpske i romske manjine.

Napredak u procesuiranju ratnih zločina počinejih 1991-95 bio je vrlo spor, dok je u procesuiranju zločina protiv pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj „postignut određeni napredak,“ stoji u upravo objavljenom izvješću Amnesty Internationala o kršenjima ljudskih prava u Hrvatskoj.

Izvješće – koje je zaključeno prije početka osječkog suđenja za ratne zločine nad srpskim civilima u Sisku 1991-ve i 1992-ge i prije početka zagrebačkog suđenja Tomislavu Merčepu za ubojstvo ili nestanak 43 civila srpske nacionalnosti – konstatira te slučajeve, ali upozorava i na „brojne zločine koji su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policije protiv hrvatskih Srba, a koji i dalje nisu procesuirani".

„Nema još nijedne pravomoćne presude za nijedan ratni zločin koji se dogodio u „Oluji“. To je sve utjecalo na ocjenu iznesenu u izvještaju Amnesty International“, kaže za RSE predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.

Izvješće Amnestyja također upozorava da - unatoč postojanju javno dostupnih informacija - nisu istraženi navodi o povezanosti s ratnim zločinima u Slavoniji političara Vladimira Šeksa i admirala Davora Domazeta Loše u slučaju Medački džep.

Izvješće pozdravlja prošlogodišnji početak rada specijaliziranih sudova za ratne zločine u Osijeku, Rijeci i Splitu, koji su se pridružili postojećem specijaliziranom odjelu u Zagrebu, no upozorava da je kapacitet procesuiranja ratnih zločina ostao nizak i da je u protekloj godini doneseno svega pet pravomoćnih presuda.

Navodi se i kako je postignut napredak u pružanju psihološke pomoći svjedocima u postupcima za ratne zločine, ali da su mjere zaštite svjedoka ostale neadekvatne, a da osobe odgovorne za zastrašivanje svjedoka nisu sankcionirane.

Lažiranje stanja zbog EU

Što se manjinskih pitanja tiče, izvješće upozorava na diskriminaciju srpske manjine u stambenom zbrinjavanju.

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula u izjavi za naš radio kaže kako je potkraj mandata bivše koalicijske vlade HDZ-a i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) donesen zakon koji kod otkupa stanova prioritet daje Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, dok Srbi bivši nositelji stanarskog prava još uvijek čekaju na zamjenske stanove.

Veljko Džakula, foto: Enis Zebić

Veljko Džakula, foto: Enis Zebić

„Znači, sve je stalo! Nismo zadovoljni i ja očekujem da ova Vlada suspendira taj zakon i donese novi zakon koji bi nas stavio u ravnopravan status i položaj – i Srbe u odnosu na Hrvate – ali i sve građane Hrvatske, jer je postojeći zakon predvidio različiti pristup na raznim dijelovima Republike Hrvatske: drugačije u Podunavlju, drugačije na ratom zahvaćenim dijelovima Hrvatske, drugačije na dijelovima Hrvatske koji nisu bili zahvaćeni ratom...To je bio neodgovoran i neozbiljan potez koalicije HDZ – SDSS koji je imao za cilj samo šminkeraj i lažiranje stanja prema Europi da bi se zatvorilo poglavlje 23. Poglavlje 23 je zatvoreno, a sada treba ozbiljno prići tom problemu. Znači, ova Vlada mora hitno promijeniti taj zakon, napraviti novi program i početi s njegovom primjenom“, kaže Veljko Džakula.

Izvješće kaže i kako se pripadnici romske manjine suočavaju sa diskriminacijom u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima – obrazovanju, stanovanju i radnim mjestima. Koji je uzrok nerješevanju problema, pitali smo zastupnika romske manjine u Hrvatskom saboru Veljka Kajtazija.

„Kada su u pitanju obećanja – ona postoje, ali kada su u pitanju oni koji trebaju izvršiti ta obećanja, oni ih ne izvršavaju i ne poštuju niti zakonsku regulativu niti ono što donesu vladajuće strukture. Lokalna samouprava koja bi to trebala na najbolji način sprovoditi – ne sprovodi! A zašto? E, to morate njih pitati!“, navodi Veljko Kajtazi.

Izvješće podsjeća i na nasilje na prvom Split Prideu za prava LGBT populacije prošle godine, ali i na tjedan dana kasnije održanu Povorku ponosa u Zagrebu, također za prava LGBT populacije, za koju se kaže kako je „protekla uspješno i bez većih incidenata.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG