Dostupni linkovi

logo-print

Uz 550. obljetnicu: Ahdnama je priča o Bosni


Ahdnama sultana Mehmeda II Osvajača, foto: info-ks.net/Baškim Bajrami

Ahdnama sultana Mehmeda II Osvajača, foto: info-ks.net/Baškim Bajrami

U Franjevačkom samostanu u Fojnici u utorak je obilježena 550. obljetnica događaja u Milodražu kod Kiseljaka, kada je sultan Mehmed II Osvajač uručio ahdnamu fra Anđelu Zvizdoviću, čime je legimitirana prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca nakon pada Bosne pod vlast Osmanlija.

Ovaj dokument godinama prate kontroverze jer se on često u javnosti predstavlja kao velika povelja o ljudskim pravima, a nije poznato ni da li je ahdanama, koja se i danas čuva u Muzeju samostana u Fojnici, original ili prijepis.

Svečana akademija povodom 550 obljetnice milodraške ahdname barem je djelomično otklonila brojne nedoumice i situacije u kojima se ovaj dokument godinama zloupotrebljava.

Povjesničar Srećko M. Džaja istakao je kako se ne radi ni o kakvom dokumentu o ljudskim pravima jer taj termin nije postojao u tom vremenu.

„Termin 'ljudska prava' termin je moderne povijesti, može ga se upotrebljavati od prosvjetiteljstva, drugim riječima, od XVIII stoljeća najprije je zaživio kod pojedinih filozofa, recimo, Rousseau-a, francuskog filozofa, da su svi ljudi jednaki, da se rađaju slobodni, ali je zbog društvenih kretanja sloboda bila ugrožena. Prema tome, ko svrstava ahdnamu u taj kontekst modernih političkih prava, promašio je povijesni kontekst i povijesnu istinu“, kaže Džaja.

Franjevački samostan u Fojnici

Franjevački samostan u Fojnici

Povijesni događaji poput ovoga u Milodražu vrlo se često u Bosni i Hercegovini politički instrumentaliziraju, odnosno koriste u svrhu propagande određenih političkih grupacija, uglavnom nacionalističkih, mišljenja je književnik Ivan Lovrenović.

„Slično je i s ahdnamom, odnosno sa načinom na koji se ona svake godine obilježava, pa se onda tome pridaju neke dimenzije koje su naprosto nemoguće, ako se uzima u obzir na ozbiljan historijski način šta je ahdnama značila u svom vremenu, u svom kontekstu, prije nekih 500 godina, kada je to bio događaj usred okupacije Bosne i Hercegovine od strane velike turske vojske i kada se ahdnamom jednoj maloj vjerskoj grupaciji daje pravo da tu može ostati, pod uvjetom da se pokori novoj vlasti“, ocjenjuje Lovrenović.

Petsto i pedeset godina nakon glasovitog susreta franjevca i turskog osvajača u Milodražu, u spomen na ovaj čin fojnički franjevci dodijelili su posthumno priznanje imamu ef. Ramizu Pašiću. On se zalagao za mir i suživot katolika i muslimana u ovom srednjobosanskom gradiću. Priznanje je primio efendijin sin Edhem Pašić:

„Njegov način života je poruka. Ja bih najsretniji bio, kao njegov sin, da ta poruka stigne u svako srce Bosanca i Hercegovca, da pomogne ovom narodu da jednom ozdravi iznutra, a da izvana više nikada ne bude u situaciji da ratuje“, kazao je Pašić.

„Ja mislim da je ahdnama priča o Bosni, ali ne o Bosni kao državi ili Bosni kao politici, nego o Bosni kao mjestu gdje različiti ljudi sa različitim vjerskim predznacima žive, ali najbolje iz te vjere donose jedni drugima“, kaže fra Mirko Majdanžić, bivši gvardijan Franjevačkog samostan u Fojnici.

Na osnovu ekspertize starosti papira na kojem je fojnička ahdnama napisana, znanstvenici Instituta „Ruđer Bošković“ iz Zagreba utvrdili su da donji sloj papira ovog dokumenta potiče iz 1466 godine, a gornji sloj iz 1770 godine. Znanstvenici koji se u budućnosti budu bavili ovom temom morat će uzeti u obzir i ove najnovije rezultate istraživanja.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG