Dostupni linkovi

logo-print

Građani Bosne i Hercegovine jedu kontrolisanu hranu. Laboratorijske analize pokazuju da je svega tri i po do četiri posto u ogromnoj masi zdravstveno neispravne hrane.

Ustvrdili su to predstavnici Agencije za sigurnost hrane BiH, na posebnoj press-konferenciji, upriličenoj u povodu 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen sigurnosti hrane.

Bh. zvaničnici tvrde da je sistem stalnog monitoringa hrane u BiH na evropskom nivou i da se njegova efikasnost mogla vidjeti i nakon prošlogodišnjih majskih poplava, kada nije zabilježen porast crijevnih i zaraznih bolesti, te infekcija na pogođenim područjima.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sejad Mačkić, rekao je kako je osnovno pitanje današnjice sigurnost hrane. Upravo tom problemu je važnost dala Svjetska zdravstvena organizacija, obilježavajući Svjetski dan zdravlja.

“Prema globalnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od dva miliona ljudi, uključujući i djecu, godišnje umire od oboljenja koja se prenose putem hrane.”

Mačkić upozorava da upravo ta oboljenja mogu imati teške posljedice.

“Zdravstveno neispravna hrana, koja sadrži štetne materije, kao što su bakterije i virusi, paraziti, hemijske supstance, uzrokuju više od 200 različitih oboljenja, od onih dijareja do najtežih oboljenja kao što su karcinomi.”

Samo u entitetu Republika Srpska je u prošloj godini prijavljeno 3350 oboljelih od crijevnih bolesti, uzrokovanih hranom, a zabilježeno je i sedam epidemija, kaže Janja Bojanić, pomoćnica direktora za medicinska pitanja u Institutu za javno zdravstvo RS-a.

“Od hrane koja je bila razlog pojave epidemija, su bili meso i mesne prerađevine. Najčešće se to odnosilo na svinjsko meso i ribu”.

Sejad Mačkić

Sejad Mačkić

Zato građane najviše zanima kakvu hranu jedu. U Agenciji za sigurnost hrane BiH, sa sjedištem u Mostaru, kažu da bh. građani jedu kontrolisanu hranu. Direktor Sejad Mačkić je, služeći se postotcima, objasnio:

“Vi ste vidjeli u našoj zemlji da mi imamo takve nalaze, da se oni kreću do 180 hiljada. Kada napravimo jednu komparaciju zdravstveno neispravne hrane, ona se kreće od 3,5 do četiri.“

U Agenciji za sigurnost hrane još ističu da je od 2006. do 2013. godine došlo do pada higijenski neisprave hrane, a od 2008. do 2014. došlo je do smanjenja oboljenja koja se prenose putem hrane.

“U 2008. godini 24 epidemije, kada su u pitanju oboljenja koja se prenose putem hrane, u 2009. godini 21, u 2010. godini 10, u 2011. 16, u 2012. sedam, u 2013. osam i 2014. devet“.

Nadležni tvrde da je od ključne važnosti radi brzog reagovanja sistem stalnog monitoringa. Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH podsjeća na primjer prošlogodišnjih poplava, ustvrdivši da tada nije bilo crijevnih i zaraznih bolesti niti je bilo povećanja infekcija.

“A to je upravo zato što je ta kontrola bila uspostavljena i upravo zato što je stanovništvo bilo educirano odmah čim se to dešavalo da određene stvari primjenjuju da bi zadržali ispravnost, prokuhavanje, uzimanje flaširane vode i druge stvari”.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG