Dostupni linkovi

logo-print

Afera Telekom: Još se ne zna hoće li Đukanović biti saslušan


Sjednica Anketnog odbora, 7. septembar 2012.

Sjednica Anketnog odbora, 7. septembar 2012.

Nakon što je tokom jula održana prva serija saslušanja pred skupštinskim Anketnim odborom za prikupljanje informacija i činjenica o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore na kojoj su saslušavani čelni ljudi Tužilaštva, Policije i Uprave za sprječavanje pranja novca, članovi Anketnog odbora je trebalo da na sjednici u petak odluče koje će osobe pozvati na dalje saslušanje.

Da li će na saslušanje biti pozvani bivši premijer Milo Đukanović, bivši potpredsjednik Savjeta za privatizaciju Veselin Vukotić, bivši direktor Agencije za prestrukturiranje i strana ulaganja Branko Vujović i bivši ministar ekonomije Darko Uskoković, parlamentarni Anketni odbor za prikupljanje informacija i činjenica o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore, odlučiće naredne nedjelje.

Odlaganje sjednice Anketnog odbora na kom će se odlučiti ko će biti pozvan prvi je tražio poslanik članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije Raško Konjević.

"Imajući u vidu da tražite od nas da se izjasnimo da suprotno članu 13 pozovemo određene ljude, dakle, ja bih vas zamolio da ujedno imajući u vidu da ću ja najvjerovatnije predložiti neke ljude, da mi date vremena za konsultacije unutar partije kojoj pripadam i zbog toga bih vas molio da sjednicu nastavimo u utorak u 11 sati", rekao je Konjević.

Na spisku su se našli i bivši članovi uprave Telekoma: Oleg Obradović, Miodrag Ivanović i Milan Perović, kao i biši direktor, danas nepostojeće, Euromarket banke Branimir Pajković i predsjednik Atlas grupe Duško Knežević koji, medjutim, nemaju obavezu da se odazovu na poziv Anketnog odbora, pa je član 13 poslovnika postao predmet sporenja članova Anketnog odbora.

"Član 13 predviđa obaveznost određenog broja lica koja su dužna da se odazovu pozivu Anketnog odbora. Međutim, naš zakon ne ograničava da i neka druga lica koja nijesu dužna da se odazovu da mogu da dođu, ako ih mi pozovemo", pojašnjava predsjednik Anketnog odbora i poslanik opozicione Nove srpske demokratije Andrija Mandić.

Iako se godinama sumnjalo da je prodaja CG Telekoma bila korupcionaški posao, dio stručne i političke javnosti koji se bavio ovim slučajem za to nije imao dokaza.

Od zimus je, međutim, sasvim izvjesno da ovaj aranžman predstavlja slučaj privatizacije zasnovan na korupciji na visokom nivou, a štetan po interese građana i države Crne Gore.

Argumentacija za to se nalazi u početkom godine objavljenom nalazu američke Komsije za hartije od vrijednosti i pristanku Deutsche i Magyar Telekom-a da plate skoro 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.

Prebacivanje odgovornosti

Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekom-a omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 eura.

Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekom-a Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekom-a.

U međuvremenu, mediji su došli i do informacija da jedan od finansijskih krakova kojima je proslijeđen mito za crnogorske funkcionere, odnosno, članove uprave Telekoma od strane Magyar Telekom-a, vodi preko domaće Euromarket banke koja više ne postoji i offshore kompanije Activa Investment sa Sejšelskih ostrva koja je proslijedila novac koji su predstavnici Magyar Telekom-a opredijelili za podmićivanje crnogorskih zvaničnika i članova uprave CG Telekom-a.

Iako u Tužilaštvu i Policiji već godinama ne pokazuju inicijativu za rasvjetljavanje afere Telekom, na curenje informacija su reagovali munjevito bacajući sumnju na poslanike - članove Anketnog odbora i dovodeći u pitanje buduće ispunjavanje zakonske obaveze da parlamentu dostavljaju sve tražene podatke.

Poslanici opozicije su izrazili sumnju da je krajnji cilj narušavanja integriteta poslanika zapravo opstruiranje Anketnog odbora, a poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista Zoran Jelić je tražio odlaganje sjednice u petak.

"Napravljeno je krivično djelo a ja samo želim da poslanici pokažu jedan odgovoran odnos. Zato sam od nadležnih državnih organa tražio da bam u najkraćem roku, a to je 48 sati, dostave informaciju jesu li krenuli u istragu, ima li istrage i koje kriv", rekao je Jelić.

"Mislim da stavovi da mi ovdje ocijenimo da li ćemo dobijati selektivne informacije ubuduće ili ne predstavlja najveće ponižavanje Skupštine i kontrolne uloge parlamenta. Ja mislim da novi saziv treba da izmjeni Ustav, da da veća ovlašćenja Skupštini u parlamentranoj istrazi i da stavi pod veću kontrolu one koji moraju da daju informacije", kaže poslanik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG